2. KIPARSTVO
OPĆE KARAKTERISTIKE
- Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na
pročeljima katedrala
- Po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala
skolastička filozofija
- Osim čisto religioznih tema, tu se mogi nadi i prikazi seljačkih radova kroz
godinu. povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika
- Postepeno oslobađanje od kadra ( npr. dok su ranije skulpture na
dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani
stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica ved pokazuju vedi stupanj
individualizacije i ljudskosti nisu više toliko reljefi, ipak se diferenciraju od
stupa likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima)

3. - Naturalizam – zanimanje za prirodu
- Pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima
- Nove teme: KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM
(najčešde drveni i polikromirani)
- Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom
- Često neprirodno mršavi i ružni (da bi se pokazala njihova patnja i bol i
izazvalo suosjedanje)
- Za likove je specifična S-krivulja

4. Bogorodica s
djetetom

5. Navještenje i Vizitacija ( susret Marije i Elizabete )
R
a - prikaz lica anđela primjer je arhajskog smješka
n
a
g
o
t
i
k
a

6. Sv. Juraj na konju, prije 1237, visina
267 cm, Katedrala u Bambergu

7. Pietà iz katedrale u Kölnu, 14. st

8. Portal katedrale Notre-Dame u Parizu s ranogotičkim
dekorativnim skulpturama

9. Hermann i Reglindis , oko
1249.
(Naumburg)

10. Nicola Pisano, Reljefi Rođenje Kristovo i Poklonstvo kraljeva s
krstionice katedrale u Pisi, oko 1260.
K
a
s
n
a
g
o
t
i
k
a

11. Lorenzo Ghiberti: brončana vrata krstionice u Firenzi
- predstavlja prelaz iz gotike u renesansu

12. Primjeri u Hrvatskoj
Bonino da Milano : Orlandov
stup u Dubrovniku
- još je sagradio glavni i bočni
portal katedrale sv. Jakova u
Šibeniku

13. Portal crkve sv.Marka u Zagrebu -parleri

14. Zlatar Franjo iz Milana: škrinja sv. Šimuna u Zadru

15. SLIKARSTVO
OPĆE KARAKTERISTIKE
• Vodeda grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu
• Proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama
• Nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to
komadidi bojenog stakla povezani olovnim trakama - poput mozaika, a samo
su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu
• Djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti
• I dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI –
karakteristike kao i u kiparstvu (vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz
prirode)

16. • Obrnuta perspektiva – umjetnici primjeduju da se stvari smanjuju u daljini, ali
nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjedanju, a ne izravnim promatranjem
• Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da de
prikazati sve što se spominje ved de i dodavati
• Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji
• Giotto di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu
– obnova monumentanog zidnog slikarstva
• Utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam
(krupni, čvrsti oblici, bez puno detalja)

17. Vitraj južnog portala, katedrala Notre-Dame u Chartresu

18. Giotto: Oplakivanje Krista
(freska iz Arena-kapele)

19. Ambrogio Lorenzetti: Dobra vlada
- alegorijski prikaz s realistički oslikanim krajolikom i gradom
, freska

20. S. Lochner: Madonna s djetetom , ulje na dasci

21. Giovanni Cimabue: freska u Asizu

22. Brada Limbourgh: minijature s prikazima mjeseci