Knjiga „Inovacija od ideje do tržišta“ je besplatna za preuzimanje u elektroničkom obliku. Kao cjelinu je slobodno prosljeđujte i dijelite s drugima. Mijenjanje ili izdvojeno korištenje cjeline ili dijelova knjige za komercijalne namjene nije dozvoljeno bez odobrenja autora. Adresa za preuzimanje e-knjige je: inovacija.4shared.com Ovo je knjiga o stvaranju novih prihoda iz inovacija. Inovacija nije prototip nastao u odjelu razvoja, sposobnost poduzeća da nešto napravi ili osvojeno priznanje na sajmu inovacija. Ideja, otkriće, prototip ili proizvod mogu postati inovacija tek kada dođu do kupaca i kada ih dovoljan broj kupaca prihvati. Knjigu „Inovacija od ideje do tržišta“ smo namijenili znanstvenicima koji traže tržište za svoja otkrića, inovatorima koji traže kupce za svoje proizvode i svima koji se bave poduzetništvom bez obzira na to bili mali ili veliki, iz visokotehnološke ili „konzervativne“ industrije, imaju li predznanje iz ekonomije i menadžmenta ili ne. Svi moramo inovirati! Bez inoviranja nema opstanka. No zašto su tvrtke koje inoviraju više izuzetak nego pravilo, a ni kriza niti gubitak tržišnih pozicija nisu potakle ostale da krenu njihovim putem? Problemi inoviranja slični su i kod nas i u svijetu: poduzetnici ne znaju kako, a kad i krenu inovirati prisutan je veliki rizik neuspjeha. Postupci stvaranja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela koji se u knjizi navode nisu alternativa „normalnom“ menadžmentu, to nije nešto poput terapije bioenergijom u odnosu na „klasičnu“ medicinu, postupci iz knjige jesu najbolje što je znanost upravljanja do sada razvila na području inoviranja. S pomoću tih postupaka nastoji se spasiti izdavačka i medijska industrija SAD-a, njima se koriste najuspješniji i najveći: Microsoft, Motorola, Samsung, P&G, Colgate, Gilette, Pepsi, TimeWarner, Johnson+Johnson, Unliever, Hewlett-Packard, 3M, Bosch, Chiquita… Mogu se primijeniti u različitim djelatnostima: bankarstvu, medicini, turizmu, prehrambenoj i automobilskoj industriji itd. No najveća vrijednost je što za primjenu znanja inoviranja ne morate biti veliki i bogati, tehnološki ili tržišni lider. Kroz vlastitu savjetodavnu praksu smo provjerili primjenjivost tih postupaka na hrvatskom tržištu, na „malim“ tvrtkama koje si ne mogu priuštiti značajnija ulaganja i preduge cikluse povrata uloženog. Bez obzira na to jeste li znanstvenik, inovator pojedinac ili poduzetnik, imate li otkriće, ideju, novi proizvod ili samo slobodne kapacitete, kako biste mogli započeti s inoviranjem te upravljati razvojem i komercijalizacijom inovacije, potrebno je: • razumjeti zašto bi kupci kupili ono što im želimo ponuditi • znati tko su i gdje su kupci za inovaciju • odrediti što čini ponudu vrijednosti koju kupci plaćaju • usporediti našu i „konkurentsku“ ponudu vrijednosti • odrediti koja strategija komercijalizacije ima veći potencijal zarade i vjerojatnost uspjeha • osmisliti način poslovanja koji će stvarati zaradu primjerenu strukturi troškova. Knjiga „Inovacija od ideje do tržišta“ je napisana za sve koji su odlučili „moramo inovirati“ i to odgodili za „sljedeći tjedan“ jer nisu znali ili bili sigurni odakle početi. Htjeli smo hrvatskom gospodarstvu učiniti dostupnim najnovija svjetska znanja i teorije inoviranja kojima vodeće tvrtke brže, uspješnije i jeftinije stvaraju inovacije. Ključna poruka knjige je da se ne smije odvajati ideja od načina komercijalizacije - dobra ideja nije dobra ako na njoj ne možete zaraditi. Ideja postaje inovacija tek kada se dokaže na tržištu.

1. Boris Golob Inovacija od ideje do tržišta
Priručnik za stvaranje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela

2. Boris Golob, Inovacija od ideje do tržišta
Priručnik za stvaranje proizvoda, usluga i novih prihoda
© Boris Golob, sva prava pridržana
Rijeka, studeni 2009.
Nakladnik: Dragon d.o.o., Gimnazijske stube 5, Rijeka, T 051 411 360, E dragon@dragon.hr
Za nakladnika: Kristina Rena
Urednica: Kristina Rena
Lektorica: Martina Piškor, Lobel
Grafičko oblikovanje: Kristina Rena
Priručnik je nastao uz potporu Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske – BICRO d.o.o., glavnog partnera u
Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske (Enterprise Europe Network je inicijativa sufinancirana od strane
Europske komisije pod Okvirnim programom za konkurentnost i inovacije – CIP).
ISBN 978-953-95266-2-5

3. Sadržaj
3 U potrazi za uspjehom
7 Gdje je tržište za inovaciju?
9 Posao kupca
10 Okolnosti potrošnje
11 Određivanje posla kupca
14 Utvrđivanje okolnosti potrošnje
16 Identificiranje prilika iz posla kupca
18 Strateško platno i krivulja vrijednosti
28 Matrica osobina
31 Projektiranje prilika iz ponude vrijednosti
33 Što kupci žele platiti?
36 Strategije razvoja inovacije
38 Ishodi kupaca
39 Format ishoda kupca
41 Određivanje ishoda kupaca
43 Mapiranje posla kupca
45 Identificiranje prilika iz ishoda kupaca
55 Inovacija iz nepotrošnje
56 Uzroci nepotrošnje
57 Prepreke potrošnji
63 Postupak identificiranja prepreka i prilika iz nepotrošnje
Sadržaj | 1

4. 71 Od ideje do tržišta
72 Održiva ili disruptivna inovacija
82 Što je mogude: resursi, procesi i vrijednosti
88 Evolucija ponude i lanca vrijednosti
92 Odluke koje treba donijeti
95 Naš (novi) način
97 Što je poslovni model?
100 Platno poslovnog modela
107 Kopiranje s razumijevanjem
108 Ideja!
110 Dobra ideja?
113 Što sve treba kopirati?
117 Alati
133 Izvori
135 O autoru
137 Zahvale
2 | Inovacija od ideje do tržišta

5. U potrazi za uspjehom
Posljednjih desetljeda znanost upravljanja, ili možda točnije, menadžerska popularna literatura
nastojala je otkriti (ponuditi) recept za uspjeh: Kako biti izvrstan? Kako od prosječnog poduzeda napraviti
vodede? Kako ostvariti dugoročnu i natprosječnu profitablnost? Kako stvoriti novo tržište, samo za sebe,
gdje nede biti konkurencije?
U potrazi za „Svetim Gralom“ poslovnog uspjeha nastali su mnogi priručnici i knjige,od kojih su
neke bile na popisu bestsellera još dugo nakon propasti tvrtki koje su navodile kao uzor „kako to treba
raditi“. Pokazalo se da su preporučeni „recepti za uspjeh“ donijeli bogatstvo samo autorima te da
pouzdani, univerzalni recept za uspjeh ne postoji.
U poslovanju i uspjeh i neuspjeh su relativni: možete dramatično unaprijediti poslovanje svog
poduzeda i biti neuspješni ako je konkurencija to učinila bolje ili ako je krenula s bolje pozicije. Možete
pogriješiti u svemu i još biti „uspješni“, jer su drugi imali još manje srede od vas. Stoga je logično upitati
se ima li smisla nastaviti s potragom?
Odgovor je da! Iako se pokazalo da pouzdanog recepta za uspjeh nema, dva sastojka su se
pokazala obveznim: treba biti različit i treba inovirati. Kao što fizikalni zakoni ne propisuju izgled
zrakoplova ili dobri sastojci ne jamče dobar okus kolača, suprotstavljanje zakonima fizike ili korištenje
pokvarenih sastojaka sasvim sigurno nede omoguditi prvi let ili zadovoljne goste. Izvjesno je da sutra
nedete poslovati ako danas poslujete jednako kao i jučer. Iako inovacija vjerojatno i nije jedini put
stvaranja novih vrijednosti za potrošače, tvrtke i zajednicu, zasigurno je jedini način opstanka na tržištu.
Inovirati se mora
No ako bez inoviranja nema opstanka, zašto su tvrtke koje inoviraju više iznimka nego pravilo?
Zašto ni kriza ni gubitak tržišnih pozicija nisu potakle ostala poduzeda da krenu njihovim putem?
Problemi inoviranja slični su i u nas i u svijetu: poduzetnici ne znaju kako, a kad i krenu inovirati, prisutan
je veliki rizik neuspjeha. Inoviranje je „neuspješan“ poslovni proces. Od svih novih proizvoda i usluga
koje dođu do tržišta, samo svaka pedeseta postaje „zvijezda“ – pokretač rasta i izvor bogatstva, a svaka
četvrta omogudi nekakvu zaradu ili vrati uloženo. Zamislite proizvodnju kojoj pola novih proizvoda ne
radi! Tehnološki razvoj, globalizacija i informacijsko društvo samo su naglasili probleme i skratili vrijeme
trajanja pojedinog uspjeha. Uspješnom proizvodu nekad je „rok trajanja“ bio nekoliko desetljada, a
danas (i prozvod i tehnologija na kojoj se temelji) može nastati i nestati u samo nekoliko godina.
Problem inoviranja su specifičnosti koje ga razlikuju od redovnog poslovanja. Uobičajena pravila
upravljanja i najbolje poslovne prakse (veličina tržišta, dobit za ulagače, „glas kupca“) u inoviranja ne
vrijede. Kako upravljati nečim što nije mogude opisati, izmjeriti i planirati? Kako istraživati tržište koje još
i ne postoji? Kako razgovarati s kupcima o proizvodima koje oni ne mogu niti zamisliti? Treba li ulagati u
proizvod koji nitko nikad nije ni zatražio? – pitanja su na koja uprave poduzeda nemaju odgovor.
U potrazi za uspjehom | 3

6. Svatko može biti inovator
Neke uobičajene predrasude i ograničenja vezana uz inoviranje i inovatore (više) ne vrijede.
Veličina nije bitna
Jedno istraživanje o nastanku inovacija pokazalo je da je u posljednjih stoljede i pol 36% povijesno
velikih, radikalnih inovacija nastalo i prvi put komercijalizirano u tvrtkama s manje od dvadeset
zaposlenih.
Kreativnost nije dovoljna
Za uspješno inoviranje je puno važnije dobro odabrati što vrijedi inovirati. Problem neuspješnih
inovacija nije nedostatak kreativnosti, glavni uzrok neuspjeha inovacija je stvaranje nečega što nitko ne
treba, poboljšanje onoga što je ved dovoljno dobro, dodavanje mogudnosti koje ničemu ne koriste.
Presudan utjecaj na uspjeh ili neuspjeh inovacija ima odabir problema koji iz perspektive kupaca
ima smisla rješavati. Rješenja takvih problema de kupci rado platiti, a na njima temeljene inovacije same
pronalaze put do tržišta.
Tehnologija nije presudna
Suprotno uvjerenjima, tehnologija podržava uspješno inoviranje, ali nije preduvjet za uspjeh.
Dapače, poslovni model, način organiziranja, poslovanja, stvaranja i isporuke vrijednosti za kupce, način
zarađivanja i troškovna strukura u pravilu imaju više utjecaja na komercijalni uspjeh inovacije, a
tehnologija najčešde samo olakšava poslovanje.
Svi mogu naučiti inovirati
Praksa je demantirala mit kako je za inoviranje potrebno biti kreativni genij ili kako je „to“
potrebno imati u sebi. Prava je istina da za uspješno inoviranje treba imati određena znanja i slijediti
preporučene postupke koje mogu naučiti i primjenjivati svi: i poduzetnici i znanstvenici i izumitelji.
Biti prvi nije najvažnije
Kao što Amazon nije „izmislio“ internetsku prodaju knjiga, Japanci tranzistore ni Microsoft
„prozore“, velika je vjerojatnost da de korist od dobre ideje imati netko tredi, a ne znanstvenik ili
kreativni poduzetnik. Na putu od otkrida do tržišta provedba komercijalizacije inovacije pokazala se
važnijom od inovacije same. Najbolji dokaz je činjenica da vedina zarade od inovacija na kraju ne završi
na računu originalnog inovatora, ved kod onog tko je prvi pronašao optimalnu poslovnu strategiju i
model komercijalizacije.
Novi prihodi
Ovo je knjiga o stvaranju novih prihoda iz inovacija. Inovacija nije prototip nastao u odjelu
razvoja, sposobnost poduzeda da nešto napravi ili osvojeno priznanje na sajmu inovacija. Ideja, otkride,
prototip ili proizvod mogu postati inovacija tek kada dođu do kupaca i kada ih dovoljan broj kupaca
prihvati.
Knjigu smo namijenili znanstvenicima koji traže tržište za svoja otkrida, inovatorima koji traže
kupce za svoje proizvode i svima koji se bave poduzetništvom bez obzira na to bili mali ili veliki, iz
visokotehnološke ili „konzervativne“ industrije, imaju li predznanje iz ekonomije i menadžmenta ili ne.
Ako ste poduzetnik, zašto ne biste bili bogati poduzetnik? Ako ste uspješan poduzetnik u Hrvatskoj,
zašto ne ostvariti uspjeh u Europi? Ako ste izumitelj, zašto izume ne pretvoriti u proizvode koji de dodi do
polica? Ako ste znanstvenik, zašto vaše znanje ne bi mijenjalo svijet?
Postupci stvaranja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela koji se u knjizi navode nisu
alternativa „normalnom“ menadžmentu, to nije nešto poput terapije bioenergijom u odnosu na
4 | Inovacija od ideje do tržišta

7. „klasičnu“ medicinu, postupci iz knjige jesu najbolje što je znanost upravljanja do sada razvila na
području inoviranja.
S pomodu tih postupaka nastoji se spasiti izdavačka i medijska industrija SAD-a, njima se koriste
najuspješniji i najvedi: Microsoft, Motorola, Samsung, P&G, Colgate, Gilette, Pepsi, TimeWarner,
Johnson+Johnson, Unliever, Hewlett-Packard, 3M, Bosch, Chiquita… Mogu se primijeniti u različitim
djelatnostima: bankarstvu, medicini, turizmu, prehrambenoj i automobilskoj industriji itd. No najveda
vrijednost je što za primjenu znanja inoviranja ne morate biti veliki i bogati, tehnološki ili tržišni lider.
Kroz vlastitu savjetodavnu praksu smo provjerili primjenjivost tih postupaka na hrvatskom tržištu, na
„malim“ tvrtkama koje si ne mogu priuštiti značajnija ulaganja i preduge cikluse povrata uloženog.
Bez obzira na to jeste li znanstvenik, inovator pojedinac ili poduzetnik, imate li otkride, ideju, novi
proizvod ili samo slobodne kapacitete, kako biste mogli započeti s inoviranjem te upravljati razvojem i
komercijalizacijom inovacije, potrebno je:
razumjeti zašto bi kupci kupili ono što im želimo ponuditi
znati tko su i gdje su kupci za inovaciju
odrediti što čini ponudu vrijednosti koju kupci pladaju
usporediti našu i „konkurentsku“ ponudu vrijednosti
odrediti koja strategija komercijalizacije ima vedi potencijal zarade i vjerojatnost uspjeha
osmisliti način poslovanja koji de stvarati zaradu primjerenu strukturi troškova.
Neovisno o tome je li inovacija temeljena na novoj ponudi vrijednosti, unapređivanju proizvoda ili
uklanjanju prepreka potrošnji, kreiranju novog poslovnog modela ili se temelji na kopiranju tuđih ideja
(naravno, uz poštivanje autorskih i patentnih prava), ona postaje inovacija tek kada se dokaže na tržištu,
kada počne stvarati zaradu i nova radna mjesta.
Knjiga „Inovacija od ideje do tržišta“ je napisana za sve koji su odlučili „moramo inovirati“ i to
odgodili za „sljededi tjedan“ jer nisu znali ili bili sigurni odakle početi. Htjeli smo hrvatskom gospodarstvu
učiniti dostupnim najnovija svjetska znanja i teorije inoviranja kojima vodede tvrtke brže, uspješnije i
jeftinije stvaraju inovacije.
U potrazi za uspjehom | 5

8. 6 | Inovacija od ideje do tržišta

9. Gdje je tržište za inovaciju?
Tržišno natjecanje više je nalik profesionalnom sportu nego olimpijadi – nije važno samo
sudjelovati, važno je pobjeđivati i zarađivati (ako se ne slažete, ova knjiga nije za vas). Ovisno o disciplini,
pobjednik može biti jedan ili ih može biti tri-četiri, a katkad i sedamdeset tredi „na rang listi“ može
sasvim dobro živjeti. Da bismo se mogli uspješno natjecati, moramo dobro poznavati „igru“: teren,
pravila, protivnike, suigrače, navijače, sponzore, suce, vremenske uvjete... odnosno moramo dobro
poznavati tržište.
Uobičajeni postupci segmentacije i analize tržišta, iako iznimno efikasni za snalaženje na
postojedim i poznatim tržištima, u inovacija daju ili nedovoljno dobre ili potpuno pogrešne odgovore.
Segmentacije tržišta na temelju kategorija proizvoda (npr. sokovi, gazirana i negazirana pida,
vode, čajevi…), demografskih osobina kupaca (npr. godine starosti, stupanj obrazovanja, prihodi, spol,
obiteljsko stanje…) ili potreba (od osnovnih: glad, žeđ, sigurnost… do viših: učenje, samoisticanje,
povezivanje s drugima, dokazivanje statusa…) rade se iz perspektive poduzeda: one prikazuju iskrivljenu i
poduzedu prilagođenu sliku tržišta.
Uzrok neuspjeha predviđanja ponašanja u novim okolnostima s pomodu „klasičnih“ analiza tržišta
leži u činjenici da kupci ne žive kao demografske kategorije, kao potrošači pojedinih proizvoda i njihovo
ponašanje nije uvijek odraz njihovih potreba.
Inovacije za koje ne postoje kupci, koje kupci ne trebaju ili ih ne žele platiti
Kategorizacija proizvoda nema apsolutno nikakve veze s kupcima. Kategorizacija proizvoda je
rezultat načina organizacije poduzeda ili djelatnosti – ne postoji osoba koju točno opisuje pojam
„potrošač bezalkoholnih dijetalnih gaziranih pida“ ili „kupac karavan automobila srednje klase“.
Kreiranje inovacije na kategorijama proizvoda može stvoriti proizvod za koga ne postoje stvarni kupci.
Osobine kupaca poput dobi, spola, naobrazbe ili visine prihoda imaju veze s potrošnjom, ali
posljedično a ne uzročno. Osobine kupaca određuju vjerojatnost hode li neka osoba biti kupac, ali
nemaju veze s razlozima kupnje ili korištenja. Starije osobe češde kupuju sredstva protiv bolova ne zato
što su starije, ved zato što su kronične bolesti s bolovima učestalije u kasnijim godinama. Kreiranje
inovacije prema osobinama kupaca može rezultirati proizvodom koji nikomu ne treba.
Iako je kategorizacija na temelju potreba najbliža razumijevanju istinskih razloga kupaca (i time
najprimjerenija inovaciji), još ne daje odgovor na pitanje zašto neki kupci kupuju, a ostali s istom
potrebom ne kupuju. Svi ljudi su gladni nekoliko puta na dan, ali spoznaja o „potrebi za hranom“
poduzedu ili inovatoru ne pomaže da zaključe kako ljudi odlučuju čime de utažiti glad, zašto biraju jedno
rješenje umjesto drugog i na kraju koliko su to spremni platiti – zašto i kada sendvič pobjeđuje maneštru
ili ručak u tri slijeda, odnosno kada sendvič gubi od kave i jabuke. Stvaranje inovacija na temelju potreba
može rezultirati zanimljivim proizvodom koji nitko ne želi platiti.
Gdje je tržište za inovaciju? | 7

10. Segmentacija tržišta za inovaciju
Za razumijevanje tržišta inovacije važnija su kvalitativna istraživanja (pojedinačni razgovori s
potencijalnim kupcima, promatranje ponašanja kupaca, rasprave kroz fokus grupe), koja daju uvid u
okolnosti potrošnje, od kvantitativnih istraživanja koja daju statističke podatke o potrošnji, potrošačima i
njihovim stajalištima.
Kod analiza tržišta za inovacije samo je jedna činjenica sigurna i točna: sva istraživanja i zaključci
su pogrešni, upitno je samo je li pogreška velika ili mala. Od samih zaključaka važniji rezultat su
pretpostavke koje su osnova za pojedine zaključke. Štoviše, vrlo je važno aktivno tražiti pogreške i
kontinuirano redefinirati pretpostavke i na njima temeljene zaključke. Što je inovacija „veda“, odnosno
drukčija ili radikalnija od postojedih rješenja na tržištu, to je greška izvjesnija i pretpostavke važnije.
Segmentacija tržišta temeljem posla kupca daje grubu i pojednostavljenu sliku dijelova ukupnog
tržišta na kojima je moguda komercijalizacija inovacije. Ona nije dovoljno precizna za „fino podešavanje“
inovacije i definiranje konačnog proizvoda za tržište, ali tomu i nije namijenjena. Cilj segmentacije
temeljem posla kupca je identificiranje prilika, početno usmjeravanje razvoja inovacije i izbor strategije
komercijalizacije inovacije.
8 | Inovacija od ideje do tržišta

11. Izvori
Knjige
Crossing the Chasm, Moore, Harper Business, 1991.
The Innovators Dilemma, Christensen, Harvard Business School Press, 1997.
Rules for Revolutionaries, Kawasaki, Harper Business, 2000.
The Innovators Solution, Christensen, Raynor, Harvard Business School Press, 2003.
Seeing Whats Next, Christensen, Anthony, Roth, Harvard Business School Press, 2004.
Blue Ocean Strategy, Kim, Mauborgne, Harvard Business School Press, 2005.
Ten Rules for Strategic Innovators, Govindarajan, Trimble, Harvard Business School Press, 2005.
What Customers Want, Ulwick, Mc Graw Hill, 2005.
Designing the Customer-centric Organization, Galbraith, Jossey Bass, 2005.
Fast Second, Markides, Geroski, Jossey Bass, 2005.
Innovation Handbook, Razni autori, Harvard Business School Publishing, 2005.
Treasure Hunt, Silverstein, Portfolio, 2006.
Marketing Metrics, Farris, Bendle, Pfeifer, Reibstein, Wharton School Publishing, 2006.
Peripheral Vision, Day, Shoemaker, Harvard Business School Press, 2006.
Payback, Andrew, Sirkin, Harvard Business School Press, 2006.
Making Innovation Work, Davila, Epstein, Shelton , Wharton School Publishing, 2006.
Newspaper Next:Blueprint for Transformation, Studija, American Press Institute, 2006.
Ekonomist na tajnom zadatku , Tim Harford, Naklada Jesenski i Turk, 2006.
Made to Stick, Heath, Heath, Random House, 2007.
The Self-destructive Habits of Good Companies, Sheth, Wharton School Publishing, 2007.
Seizing the White Space, Studija, Tekes.fi, 2007.
Disrupting Class, Christensen, Horn, Johnson, Mc Graw Hill, 2008.
The Star Principle, Koch, Piatikus, 2008.
The Halo Effect, Rosenzweig, Pocket Books, 2008.
The Innovators Guide to Growth, Anthony, Johnson, Sinfield, Altman, Harvard Business Press, 2008.
Innovation to the Core, Skarzynski, Gibson, Harvard Business Press, 2008.
Newspaper next 2:0: Making the leap beyond “newspaper companies”, Studija, American Press
Institute, 2008.
Putovanje jedne majice globalnom ekonomijom, Rivoli, V.B.Z., 2008.
Logika života, Harford, Naklada Jesenski i Turk, 2009.
Discovery-Driven Growth, McGrath, MacMillan, Harvard Business Press, 2009.
The Innovators Prescription, Christensen, Grossman, Hwang, Mc Graw Hill, 2009.
1001 Inventions That Changed the World, Challoner, Quintessence Book, 2009.
Grow from Within, Wolcott, Lippitz, Mc Graw Hill, 2009.
Business Model Generation, Osterwalder, BusinessModelGeneration.com, 2009.
Izvori | 133

12. Članci
Organization Design: Fashion or Fit?, Mintzberg, Harvard Business Review, 01.1981.
Customer Intimacy and Other Value Disciplines, Treacy, Wiersema, Harvard Business Review,
01.1993.
Disruptive Technologies: Catching the Wave, Bowers, Christensen, Harvard Business Review,
01.1995.
Discovery-Driven Planning, McGrath, MacMillan, Harvard Business Review, 07.1995.
Discover Your Products' Hidden Potential, McGrath, MacMillan, Harvard Business Review, 05.1996.
Configuring Value for Competitive Advantage, Fjeldstad, Stabell, Strategic Management Journal,
1998.
How Venture Capital Works, Zider, Harvard Business Review, 11.1998.
Organigraphs – Drawing How Companies Really Work, Mintzberg, van Heyden, Harvard Business
Review, 09.1999.
The Incumbents Curse?, Chandy, Tellis, Journal of Marketing, 07.2000.
Strategy and the Internet, Porter, Harvard Business Review, 03.2001.
The Delta Model, Hax, Dean, European Management Journal, 08.2001.
Turn Customer Input into Innovation, Ulwick, Harvard Business Review, 01.2002.
Do You Have Well-Designed Organization?, Goold, Campbell, Harvard Business Review, 03.2002.
The Fortune at the Bottom of the Pyramid, Prahalad, Hart, Strategy&Business, 04.2002.
Why Business Models Matter, Magretta, Harvard Business Review, 05.2002.
Outcome-Based Segmentation, Ulwick, strategyn.com, 2002.
The Strategic Role of Customer Requirements in Innovation, Ulwick, strategyn.com, 2002.
The Power of Pricing, Marn, Roegner, Zawada, The McKinsey Quarterly, 01.2003.
Marketing Malpractice, Christensen, Cook, Hall, Harvard Business Review, 12.2005.
Defeating Feature Fatigue, Rust, Thompson, Hamilton, Harvard Business Review, 02.2006.
The Why, What and How of Management Innovation, Hamel, Harvard Business Review, 02.2006.
Mapping Your Innovation Strategy, Anthony, Eyring, Gibson, Harvard Business Review, 05.2006.
The Wisdom of Deliberate Mistakes, Shoemaker, Gunther, Harvard Business Review, 06.2006.
What is a Customer “Need”?, Ulwick, strategyn.com, 2007.
Finding the Right Job For Your Product, Christensen, Anthony, Bertsell, Nitterhouse, MIT Sloan
Management Review, 2007.
Finding Your Next Core Business, Zook, Harvard Business Review, 04.2007.
Even Commodities Have Customers, Jacques, Harvard Business Review, 05.2007.
What Is Outcome-driven Innovation?, Ulwick, strategyn.com, 06.2007.
Disruptive innovation and its criticism: the case of digital music, Schuh, Instituto de Impresa,
07.2007.
Measuring Innovation, Andrew, Sirkin, Haanes, Michael, Boston Consulting Group, 08.2007.
The Founder's Dilemma, Wasserman, Harvard Business Review, 02.2008.
The Right Way to Manage Unprofitable Customers, Mittal, Sarkees, Murshed, Harvard Business
Review, 04.2008.
The Customer-Centered Innovation Map, Bettencourt, Ulwick, Harvard Business Review, 05.2008.
Reinventing Your Business Model, Johnson, Christensen, Kagermann, Harvard Business Review,
12.2008.
134 | Inovacija od ideje do tržišta

13. O autoru
Boris Golob rođen je 1967. u Rijeci, diplomirao je strojarstvo i pokušao magistrirati komparativnu
politiku (položio ispite koji su ga zanimali i odustao). Zarađivao je kao prodavač čestitki na štandu na
riječkom Korzu, komercijalist za obojene metale i rezervne dijelove pedi za termičku obradu, uvoznik i
distributer alata, podžupan, a posljednjih desetak godina kao edukator i savjetnik. Bavio se i
marketingom – planirao je, smišljao i vodio političke kampanje kao aktivist idealist (dugo vremena) i
politički profesionalac (krade vrijeme), pobjeđivao je (više puta) i gubio (jednom je bilo dovoljno) na
izborima. Danas se bavi poslovnim savjetovanjem i edukacijama na području strateškog upravljanja,
upravljanja i unapređivanja prodaje, kreiranja programa lojalnosti te usmjeravanja razvoja i
komercijalizacije inovacija.
Golob je trener procesnog benchmarkinga prema EFQM metodologiji, EFQM ovlašteni
procjenitelj izvrsnosti (European Excellence Assessor), poslovno-tehnološki savjetnik BICRO-a,
certificirani savjetnik za malo gospodarstvo HAMAG-a, predavač PUMA programa usavršavanja
menadžera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Ova knjiga je iskaz njegovih osobnih, poslovnih i političkih uvjerenja i iskustava. Vjeruje u
odgovornost svakog pojedinca za svoju sudbinu, snagu poduzetništva, pozitivnu ulogu globalizacije i
pravednost tržišnog natjecanja. Smatra da je pravedno društvo ono koje svakom pruža jednaku šansu, a
da netržišni mehanizmi zaštite uvijek idu na ruku bogatima i povlaštenima.
Tržište je zakon! Stvarajmo hrvatsko!
Primjedbe, sugestije i komentare vezane uz knjigu možete slati na dragon@dragon.hr. Naravno,
na istu adresu primaju se i upiti za predavanja te savjetodavne usluge.
O autoru | 135

14. 136 | Inovacija od ideje do tržišta

15. Zahvale
Zahvaljujem svojoj urednici Kristini Reni koja je svojim nepopuštanjem, perfekcionizmom te
neumornim inzistiranjem na detaljima i na bitnom moj tekst pretvorila u dobro dizajniranu,
strukturiranu, čitku i (nadam se) upotrebljivu knjigu. Neke se stvari mogu platiti novcem, za sve ostalo…
hvala.
Hvala Ivi Friganovidu i Krunoslavu Tarandeku iz BICRO-va programa Razum jer je ideja za knjigu
nastala kao rezultat naše suradnje na različitim projektima inoviranja.
Zahvaljujem Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO i Europskoj poduzetničkoj mreži EEN
što su svojom potporom omogudili da knjiga bude besplatna i svima dostupna. Hvala Antoniji Mršid iz
BICRO-a što je odmah prepoznala vrijednost ideje knjige i otvorila mi vrata programa Europske
poduzetničke mreže u Hrvatskoj.
Hvala i svim klijentima koji su s povjerenjem prihvatili moje savjete i dopustili „testiranje“
svjetskih znanja i postupaka na svojem poslovanju, kao i polaznicima mojih predavanja, seminara i
radionica od kojih sam katkad naučio više nego oni od mene.
Zahvale | 137

16. Dragonpublishing