Bez kvalitetnih kadrova nema ni izlaska iz krize - koja poboljšanja trebamo ?

1. Obrazovanje za realni sektor
Hrvatska je nedvojbeno u dubokoj strukturnoj krizi, uz opdu krizu morala, vidljivi su veliki
problemi i u domeni godpodarskog razvoja i opde kompetitivnosti naše ekonomije na
svjetskim tržištima.
Osim jasne vizije što se hode i u kojem smjeru treba idi razvoj – nužna komponenta je
kvalitetna i obrazovana radna snaga koja te ciljeve može i ralizirati. Konzultirajudi
gospodarstvenike uočava se porast nezadovoljstva sa kvalitetom obrazovanja osoba koje se
po prvi put javljaju za posao jer je nedvojben trend da znaju mnogo manje nego neke
prethodne generacije. To na prvi pogled začuđuje jer je reforma visokoškolskog obrazovanja
trebala omoguditi upravo suprotno – više studenata kvalitetnijeg obrazovanja.
No kada se konzultiraju recentni izvještaji – poglavito rezultati projekta „Uspješnost
provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“, kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletid,
predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijid-Samaržija, prorektorica za nastavu i
studentska pitanja – postaje jasnije da nešto u sustavu „ne štima“ te da de trebati uložiti
dodatne napore kako bi se preokrenuli negativni trendovi.
Posve je jasno da što se više bude oklijevalo sa odlučnim promjenama gospodarstvo nede
dobivati kadrove koje treba - a time se i izlazak iz krize nepotrebno produžuje.
HNS Rijeka smatra da je žurno napraviti sljedede korekcije:
• Potrebno je mijenjati strukturu studenata sukladno strategijama razvoja (lokalnim,
regionanim, nacionalnim) i potrebama realnog sektora (poticajnim mjerama –
financiranje iz dostupnih fondova)
• Inzistirati na povedanju razine znanja (redefinirati Bolonju - postrožavanje kriterija
ispita prolaznosti /ispiti po “starom” režimu; NE prolaznosti “pod svaku cijenu”;
prihvadanje dobrih, a odbacivanje loših strana (konzultirati Studiju)
• Orjentirati se na “primjenjivo” znanje – ne producirati kolegije, stručne studije i
programe SEBE RADI

2. • Uvažavati tržišne potrebe: preferencija na informatici, novim tehnologijama, stranim
jezicima i projektnom pristupu
• Povedavati učešda nastavnog osoblja i studenata na izobrazbi u stranim nastavnim i
institucijama i korporacijama (putem razmjena)
• Poticati internacionalne programe
• Privlačiti internacionalne studente i predavače ….
• U nastavne programe uvesti obveznu praksu u poduzećima
• Orijentacija i usmjeravanje prema PRAVOM - ISTINSKOM ZNANJU nastavnika i
studenata; analitičkom a ne repetitivnom
Smatramo posebno važnim istaknuti da je u sadašnjoj kriznoj situaciji (moralnoj i
materijalnoj) posebno važno postaviti si sljedede važne ciljeve:
• Uvođenje kolegija (i davanja vedeg značaja) etike (koje uključuje etičnost
poslovanja) na svim studijima i svim fakultetima – ključni je problem stvaranje
moralnih i društveno odgovornih znalaca, a ne samo znalaca!
• HNS-ov krajnji cilj politike visokog obrazovanja je proizvodnja primjenjivog,
društveno relevantnog znanja i oblikovanje pojedinaca / zajednica koje de to znanje
znati i modi primijeniti!
• Stvaranje visokog učilišta kao Agenta društvene promjene!
• I možda najbitnije – osigurati da barem jedno hrvatsko sveučilište bude među prvih
500 u svijetu...
Samo u tom slučaju ima neke nade da osiguramo brzi opravak i osiguramo poziciju na
svjetskom tržištu koju i zaslužujemo.
mr.sc. Damir Medved – predsjednik IO za gospodarstvo podružnice HNS Rijeka
doc.dr.sc. Goran Kutnjak – član IO za gospodarstvo podružnice HNS Rijeka
Daniel Lamon – član IO za gospodarstvo podružnice HNS Rijeka