Obrazovanje za realni sektor
•Transferir como PPT, PDF•
0 gostou•378 visualizações
Obrazovanje za realni sektor - kakve kadrove treba "proizvoditi" obrazovni sustav ?
Recomendados
Mais conteúdo relacionado
Destaque
Semelhante a Obrazovanje za realni sektor
Semelhante a Obrazovanje za realni sektor (20)
Mais de Damir Medved
Obrazovanje za realni sektor
- 1. Obrazovanje za potrebe “realnog sektora” “ Eppur si muove” Što se promijenilo od 2009 godine ? HNS Rijeka - Interesni odbor za gospodarstvo Mr.sc. Damir Medved, Daniel Lamon, Miroslav Matešić
- 2. Vratimo se u 2009... Koji su tada bili ključni problemi ?
- 6. A sada ... 2011 Što se promijenilo ?
- 13. Pogled studenata
- 14. Pogled studenata
- 15. Pogled studenata
Notas do Editor
- Obrazovanje je dugotrajan proces. U uvjetima kada se ne zna što je strategija razvoja države, i kada je ona stalno promjenjiva - kako odabrati studij.
- Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
- Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
- Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja, te „Informacija o Erasmus programu na Sveučilištu u Rijeci“ , o čemu je govorio prof. dr. Damir Zec, prorektor za međunarodnu suradnju, bile su tematske točke 24. izvanredne sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci. Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa“ se sastoji od anketa koje su provedene nad studentima i nastavnicima, samoevaluacije uprava sastavnica i kvantitativne analize podataka o uspješnosti studiranja. Analizirajući stavove studenata viših godina koji imaju dovoljan staž u studiranju po Bolonji pokazalo se da su, u svim ispitivanim aspektima, zadovoljniji od studenta koje se anketiralo 2002. i 2006. godine. U ovoj anketi pokazalo se da su najzadovoljniji etičkim i profesionalnim odnosom nastavnika, organizacijom i transparentnošću sustava te dostupnosti informacija. Nisu zadovoljni stupnjem konkretnih znanja koje dobivaju, mobilnosti, cijenom studija (oni koji plaćaju partici-paciju) i mogućnostima zapošljavanja nakon prvog ciklusa. Nastavnici sami potvđuju da su više opterećeni uvođenjem Bolonje. Ocjenjuju da je Bolonja učinila dostupnim visoko obrazovanje i onima koji nisu motivirani za diplomsku razinu te da je povećana učinkovitost studiranja. Također, smatraju da je sustav studiranja fleskibilniji i da su studenti bolje informiraniji o ciljevima, sadržaju i obvezama u okviru pojedinih kolegija. Visoko ocjenjuju svoju dostupnost studentima, otvorenost za konzultacije i spremnost na poboljšavanje kvalitete rada. Međutim, polovica ispitanih smatra da je uvođenjem Bolonje kvaliteta studiranja smanjena. Treba kazati kako se Bolonji najviše spočitava smanjenje razine kvalitete obrazovanja. Upravo u stavovima nastavnika, to je najistaknutiji prigovor, a to je najveći prigovor općenito u većini europskih zemalja. Kvaliteta se tiče svih aspekta obrazovnog procesa, od prostornih i nastavnih kapaciteta preko organizacije nastave i dostupnosti literature do konačnih kompetencija studenta. Omasovljenje visokog obrazovanja dovelo je do problema financiranja i zbog toga do nepopularnog uvođenja školarina upravo u vrijeme kada je počela primjena Bolonjskog procesa. Zbog navedenih razloga, Bolonja se počela identificirati s lošijom kvalitetom u uvjetima obrazovanja iako po sebi nema strukturne veze s reformama u financiranju. Kako bilo, zaključak je članova Senata koji je ukratko artikulirao rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin, da sudove nastavnika i studenata treba uzeti krajnje ozbiljno i učiniti daljnje korake u cilju povećanja kvalitete te transparentnosti kroz komunikaciju sa studentima. Iscrpne informacije o Erasmus programu pokazale su kako postoji još niz slabosti s kojima se Sveučilište suočava, a razlog je, očekivano, nedostatak financijskih sredstava no i logistike, odnosno kadra koji mora „servisirati“ studente koji odlaze na druga sveučilišta, a posebno one koji će u sve većem broju dolaziti na naše Sveučilište.
- Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
- Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
- Grad ekonomista ili pravnika ? – bez posla! Gdje je budućnost? Kampus manje betona – više opremljenih laboratorija