SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 24
RASTVORI
BILJANA BUTOROVIĆ
RASTVORI
RASTVOR je homogena
smeša dve ili više supstanci.
RASTVORI
RASTVOR se sastoji iz :
RASTVARAČA i
RASTVORENE SUPSTANCE
RASTVORI
U zavisnosti od agregatnog stanja rastvarača i
rastvorene supstance, kao i njihove
zastupljenosti,
rastvori mogu biti :
TEČNI, ČVRSTI ili GASOVITI.
RASTVORI
VAZDUH je gasovita homogena smeša azota, kiseonika,
ugljenik (IV) oksida i drugih gasova.
ČELIK je čvrsta homogena smeša gvožđa, ugljenika i
drugih metala.
PIJAĆA VODA je tečna homogena smeša vode i
različitih soli.
RASTVORI
Ako su sve supstance koje grade
rastvor istog agregatnog stanja,
rastvarač je ona supstanca koje ima
najviše(količina, masa ili zapremina).
RASTVORI
U vazduhu, rastvarač je azot, jer on čini 78%
smeše.
U čeliku, rastvarač je gvožđe, jer ga ima više
od ugljenika i ostalih metala.
RASTVORI
Kada rastvarač i rastvorena supstanca
nisu istog agregatnog stanja, rastvarač
je ona supstanca koja ima isto agregatno
stanje kao i dobijeni rastvor.
RASTVORI
U pijaćoj ili morskoj vodi, rastvarač je voda.
U rastvoru koji se dobija rastvaranjem 100g
šećera u 70g vode, rastvarač je isto voda,
jer je dobijeni rastvor u tečnom stanju.
RASTVORI
Agregatno stanje rastvarača Agregatno stanje rastvorene
supstance
Primer rastvora
GAS
TEČNOST
Čvrsta supstanca
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
VAZDUH
MAGLA
DIM
KISEONIK U VODI
PARFEM, MED.ALKOHOL
MORSKA VODA
VODONIK u PLATINI
LEGURE ŽIVE (amalgami)
ČELIK, BRONZA, MESING
VODA KAO RASTVARAČ
PRAVILO
„ SLIČNO SE U SLIČNOM
RASTVARA „
RASTVORI
VODA je polarna supstanca jer u njenom molekulu
postoji polarna kovalentna veza. Na osnovu pravila,
„slično se u sličnom rastvara“, možemo zaključiti da
je voda dobar rastvarač za supstance sa jonskom i
polarnom kovalentnom vezom. (kuhinjska so, šećer,
sirće, soda bikarbona, mineralne soli, amonijak….)
RASTVORI
Vodeni rastvori su najznačajniji za živi svet i
industriju.
• biljke u ishrani koriste vodeni rastvor mineralnih soli,
• varenjem hrane u organizmu životinje ili čoveka, nastaju supstance
rastvorljive u vodi koje se preko telesnih tečnosti transportuju do
svih ćelija u organizmu.
RASTVORI
Supstance sa nepolarnom kovalentnom vezom,
rastvaraju se u nepolarnim rastvaračima (organski
rastvarači). Ovi rastvarači, značajni su za industriju,
medicinu, farmaciju, ali i u domaćinstvu. Najpoznatiji
su : ugljen-disulfid, benzin, aceton, hloroform..
RASTVORLJIVOST
RASTVORLJIVOST je svojstvo svake
supstance, odnosno to JE SPOSOBNOST
SUPSTANCE DA SA RASTVARAČEM
NAGRADI HOMOGENU SMEŠU.
RASTVORLJIVOST
NE rastvaraju se sve supstance podjednako
dobro u određenom rastvaraču.
Na primer, kuhinjska so i šećer se dobro
rastvaraju u vodi, prah školske krede slabo, a
ulje se u vodi ne rastvara.
RASTVORLJIVOST
Masa neke supstance koja se može rastvoriti
u 100 grama rastvarača, na određenoj
temperaturi, predstavlja njenu rastvorljivost.
RASTVORLJIVOST
Prema količini rastvorene supstance, rastvori
se dele na:
•ZASIĆENE
•NEZASIĆENE
•PREZASIĆENE
RASTVORLJIVOST
ZASIĆENI RASTVOR je onaj koji na
određenoj temperaturi sadrži tačno onoliko
rastvorene supstance kolika je njena
rastvorljivost na toj temperaturi.
RASTVORLJIVOST
NEZASIĆEN RASTVOR je onaj rastvor koji
pri istim uslovima sadrži manje rastvorene
supstance od zasićenog rastvora.
RASTVORLJIVOST
PREZASIĆEN RASTVOR sadrži više
rastvorene supstance od zasićenog rastvora
pri istim uslovima.
RASTVORLJIVOST
Kod većine supstanci rastvorljivost se povećava
sa povećanjem temperature. Zbog toga se često
rastvaranje neke supstance ubrzava zagrevanjem
rastvora. rastvaranje supstance možemo ubrzati i
mešanjem rastvora.
RASTVORLJIVOST
SUPSTANCA
Rastvorljivost u 100g
vode na 200 C
Rastvorljivost u 100g vode
na 600C
kuhinjska so 36g 37g
šećer - saharoza 204g 287g
soda bikarbona –
natrijum -
hidrogenkarbonat
10g 16g
kreda – kalcijum -
karbonat
0,0006g 0,0004g
Rastvorljivost nekih supstanci u vodi na 200 i 600C
IZRAČUNAVANJE
RASTVORLJIVOSTI
1. Koliko se grama šećera može rastvoriti u 150g vode na 200 C, ako je rastvorljivost
šećera na toj temperaturi 204g ?
Postupak:
204g šećera se rastvara u 100g vode
x g šećera se rastvara u 150g vode
204 : 100 = x : 150
100 x = 204 ∙150
100 x = 30 600
x = 306g šećera se može rastvoriti u 150g vode na 20 0 C(zasićen rastvor)

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraBiljana Ristic
 
Razdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaRazdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaBiljana Ristic
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMAvvlivvli
 
Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaBiljana Ristic
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smešeBiljana Ristic
 
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi   nemetali,pdfHemijski elementi u prirodi   nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdfBiljana Ristic
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciIvanaIvanovi5
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvodvvlivvli
 
Ugljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemijeUgljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemijeMihajloMajstorovi
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.vvlivvli
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...NašaŠkola.Net
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonicivvlivvli
 
Pitagorina teorema primjena na trapez
Pitagorina teorema  primjena na trapezPitagorina teorema  primjena na trapez
Pitagorina teorema primjena na trapezNevenaLjujic
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaBiljana Ristic
 
jonska veza
 jonska veza jonska veza
jonska vezavvlivvli
 

Mais procurados (20)

Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
Razdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaRazdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesa
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenja
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi   nemetali,pdfHemijski elementi u prirodi   nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Alkoholi
AlkoholiAlkoholi
Alkoholi
 
Soli
SoliSoli
Soli
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Ugljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemijeUgljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemije
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
 
Pitagorina teorema primjena na trapez
Pitagorina teorema  primjena na trapezPitagorina teorema  primjena na trapez
Pitagorina teorema primjena na trapez
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
jonska veza
 jonska veza jonska veza
jonska veza
 

Mais de Biljana Ristic

Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidratiBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i uljaBiljana Ristic
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Biljana Ristic
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Biljana Ristic
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaBiljana Ristic
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_nazivaBiljana Ristic
 
Struktura supstance atom
Struktura supstance   atomStruktura supstance   atom
Struktura supstance atomBiljana Ristic
 

Mais de Biljana Ristic (20)

кисеоник
кисеониккисеоник
кисеоник
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 
Estri.2015
Estri.2015Estri.2015
Estri.2015
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Alkoholi.pptx
Alkoholi.pptxAlkoholi.pptx
Alkoholi.pptx
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15
 
Valenca
ValencaValenca
Valenca
 
Vežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezuVežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezu
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Uv,2015
Uv,2015Uv,2015
Uv,2015
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_naziva
 
Građa atoma
Građa atomaGrađa atoma
Građa atoma
 
Struktura supstance atom
Struktura supstance   atomStruktura supstance   atom
Struktura supstance atom
 

Último

Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaNerkoJVG
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratNerkoJVG
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceSiniša Ćulafić
 
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaDanijeliriakaMcFlow1
 

Último (11)

OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
 
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
 
OIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptxOIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptx
 
OIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptxOIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptx
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
 
OIR-V9.pptx
OIR-V9.pptxOIR-V9.pptx
OIR-V9.pptx
 
OIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptxOIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptx
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
 
OIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptxOIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptx
 
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
 

Rastvori

  • 2. RASTVORI RASTVOR je homogena smeša dve ili više supstanci.
  • 3. RASTVORI RASTVOR se sastoji iz : RASTVARAČA i RASTVORENE SUPSTANCE
  • 4. RASTVORI U zavisnosti od agregatnog stanja rastvarača i rastvorene supstance, kao i njihove zastupljenosti, rastvori mogu biti : TEČNI, ČVRSTI ili GASOVITI.
  • 5. RASTVORI VAZDUH je gasovita homogena smeša azota, kiseonika, ugljenik (IV) oksida i drugih gasova. ČELIK je čvrsta homogena smeša gvožđa, ugljenika i drugih metala. PIJAĆA VODA je tečna homogena smeša vode i različitih soli.
  • 6. RASTVORI Ako su sve supstance koje grade rastvor istog agregatnog stanja, rastvarač je ona supstanca koje ima najviše(količina, masa ili zapremina).
  • 7. RASTVORI U vazduhu, rastvarač je azot, jer on čini 78% smeše. U čeliku, rastvarač je gvožđe, jer ga ima više od ugljenika i ostalih metala.
  • 8. RASTVORI Kada rastvarač i rastvorena supstanca nisu istog agregatnog stanja, rastvarač je ona supstanca koja ima isto agregatno stanje kao i dobijeni rastvor.
  • 9. RASTVORI U pijaćoj ili morskoj vodi, rastvarač je voda. U rastvoru koji se dobija rastvaranjem 100g šećera u 70g vode, rastvarač je isto voda, jer je dobijeni rastvor u tečnom stanju.
  • 10. RASTVORI Agregatno stanje rastvarača Agregatno stanje rastvorene supstance Primer rastvora GAS TEČNOST Čvrsta supstanca GAS TEČNOST ČVRSTA SUPSTANCA GAS TEČNOST ČVRSTA SUPSTANCA GAS TEČNOST ČVRSTA SUPSTANCA VAZDUH MAGLA DIM KISEONIK U VODI PARFEM, MED.ALKOHOL MORSKA VODA VODONIK u PLATINI LEGURE ŽIVE (amalgami) ČELIK, BRONZA, MESING
  • 11. VODA KAO RASTVARAČ PRAVILO „ SLIČNO SE U SLIČNOM RASTVARA „
  • 12. RASTVORI VODA je polarna supstanca jer u njenom molekulu postoji polarna kovalentna veza. Na osnovu pravila, „slično se u sličnom rastvara“, možemo zaključiti da je voda dobar rastvarač za supstance sa jonskom i polarnom kovalentnom vezom. (kuhinjska so, šećer, sirće, soda bikarbona, mineralne soli, amonijak….)
  • 13. RASTVORI Vodeni rastvori su najznačajniji za živi svet i industriju. • biljke u ishrani koriste vodeni rastvor mineralnih soli, • varenjem hrane u organizmu životinje ili čoveka, nastaju supstance rastvorljive u vodi koje se preko telesnih tečnosti transportuju do svih ćelija u organizmu.
  • 14. RASTVORI Supstance sa nepolarnom kovalentnom vezom, rastvaraju se u nepolarnim rastvaračima (organski rastvarači). Ovi rastvarači, značajni su za industriju, medicinu, farmaciju, ali i u domaćinstvu. Najpoznatiji su : ugljen-disulfid, benzin, aceton, hloroform..
  • 15. RASTVORLJIVOST RASTVORLJIVOST je svojstvo svake supstance, odnosno to JE SPOSOBNOST SUPSTANCE DA SA RASTVARAČEM NAGRADI HOMOGENU SMEŠU.
  • 16. RASTVORLJIVOST NE rastvaraju se sve supstance podjednako dobro u određenom rastvaraču. Na primer, kuhinjska so i šećer se dobro rastvaraju u vodi, prah školske krede slabo, a ulje se u vodi ne rastvara.
  • 17. RASTVORLJIVOST Masa neke supstance koja se može rastvoriti u 100 grama rastvarača, na određenoj temperaturi, predstavlja njenu rastvorljivost.
  • 18. RASTVORLJIVOST Prema količini rastvorene supstance, rastvori se dele na: •ZASIĆENE •NEZASIĆENE •PREZASIĆENE
  • 19. RASTVORLJIVOST ZASIĆENI RASTVOR je onaj koji na određenoj temperaturi sadrži tačno onoliko rastvorene supstance kolika je njena rastvorljivost na toj temperaturi.
  • 20. RASTVORLJIVOST NEZASIĆEN RASTVOR je onaj rastvor koji pri istim uslovima sadrži manje rastvorene supstance od zasićenog rastvora.
  • 21. RASTVORLJIVOST PREZASIĆEN RASTVOR sadrži više rastvorene supstance od zasićenog rastvora pri istim uslovima.
  • 22. RASTVORLJIVOST Kod većine supstanci rastvorljivost se povećava sa povećanjem temperature. Zbog toga se često rastvaranje neke supstance ubrzava zagrevanjem rastvora. rastvaranje supstance možemo ubrzati i mešanjem rastvora.
  • 23. RASTVORLJIVOST SUPSTANCA Rastvorljivost u 100g vode na 200 C Rastvorljivost u 100g vode na 600C kuhinjska so 36g 37g šećer - saharoza 204g 287g soda bikarbona – natrijum - hidrogenkarbonat 10g 16g kreda – kalcijum - karbonat 0,0006g 0,0004g Rastvorljivost nekih supstanci u vodi na 200 i 600C
  • 24. IZRAČUNAVANJE RASTVORLJIVOSTI 1. Koliko se grama šećera može rastvoriti u 150g vode na 200 C, ako je rastvorljivost šećera na toj temperaturi 204g ? Postupak: 204g šećera se rastvara u 100g vode x g šećera se rastvara u 150g vode 204 : 100 = x : 150 100 x = 204 ∙150 100 x = 30 600 x = 306g šećera se može rastvoriti u 150g vode na 20 0 C(zasićen rastvor)