2. Materjali u
prirodi
Fizička tela su izgrađena
od različitih materjala –
prirodnih ili veštačkih. To
mogu biti metal, drvo,
staklo, plastika, guma….
Bez obzira da li se nalaze
u prirodi ili su dobijeni
veštačkim putem, svi
materjali se sastoje od
jedne ili više supstanci.
3. ČISTE SUPSTANCE
Čiste supstance se sastoje od samo jedne vrste čestica
(prostih ili složenih).
Ne sadrže druge supstance čak ni u tragovima.
Nikakvim fizičkim postupkom NE mogu se razdvojiti na
sastojke.
Aluminijumska folija, šećer, gvozdeni ekser
4. Svojstva čistih supstanci
Stalan hemijski sastav,
Homogenost – imaju isti sastav u svakom svom delu,
Imaju ista fizička svojstva(boju, izgled, gustinu) u svakom
svom delu,
Tačno određenu tačku topljenja i ključanja,
Njihova svojstva ne zavise od načina dobijanja
6. HEMIJSKI ELEMENTI
HEMIJSKI ELEMENTI su jednostavne (proste) čiste
supstance koje se hemijskim postupcima ne
mogu razložiti na još jednostavnije supstance.
Vodonik, kiseonik, zlato, gvožđe, bakar, sumpor…
7. ELEMENTUM - osnova
Hemijski elementi su osnovne supstance od kojih
nastaju sve složenije supstance.
Do sada je poznato 118 hemijskih elemenata.
Neki su prirodni, drugi napravljeni u laboratoriji.
Neki su stabilni i veoma rasprostranjeni, ima i
otrovnih, radioaktivnih, eksplozivnih, retkih…
8. HEMIJSKA JEDINJENJA
Nastaju udruživanjem elemenata u složenije strukture,
slično kao što slova grade reči.
HEMIJSKA JEDINJENJA su složene čiste supstance koje
nastaju sjedinjavanjem dva ili više hemijskih elemenata
u tačno određenom odnosu.
Voda, alkohol, ugljen-dioksid, soda bikarbona, rdja,
šećer, so…..
9. Svojstva hemijskih jedinjenja
Hemijska jedinjenja nastaju hemijskom promenom
dva ili više elemenata.
Hemijski elementi gube svoja svojstva kada grade
jedinjenje
Nastalo jedinjenje dobija nova fizička i hemijska
svojstva
10. Svojstva nekih jedinjenja i elemenata od
kojih su izgrađena
KUHINJSKA SO
• Bela, kristalna supstanca,
neophodna u ishrani
• Nastaje sjedinjavanjem
elementa natrijuma -
srebrnastobeli, mek metal i
hlora – zelenožuti, otrovni
gas,oštrog mirisa
VODA
• Tečnost, bez boje, ukusa i
mirisa
• Nastaje sjedinjavanjem dva
gasa – kiseonika – bez boje,
ukusa i mirisa i vodonika,
jako zapaljiv, bez boje,
ukusa i mirisa
11. SMEŠE
Većina materjala i fizičkih tela nisu čiste supstance –
limunada, deterdžent za sudove, čelične makaze…….,
već SMEŠE dve ili više čistih supstanci.
SMEŠA je skup dve ili više čistih supstanci koje nisu
hemijski sjedinjene.(samo pomešane)
12. Svojstva smeša
Sastav smeša je proizvoljan
Sastojci smeša zadržavaju svoja svojstva u dobijenoj
smeši
Svojstva smeša zavise od odnosa masa i svojstava
supstanci koje ih grade
Smeše se mogu razdvojiti na sastojke fizičkim
postupcima, jer su i nastale fizičkom promenom.
13. Smeše mogu biti
U sva tri agregatna stanja
Čvrstom – zemlja, čokolada, čelik i druge legure
Tečnom – sok, morska voda, šampon, voda za piće,
mleko….
Gasovitom – vazduh, dim
14. HOMOGENE ili HETEROGENE
HOMOGENE smeše su one smeše kod kojih se sastojci
NE mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili
mikroskopom.
Čaj, bistri sok, voda za piće, sirće, šampon….
Smeše u kojima se sastojci mogu razlikovati golim
okom, pod lupom ili mikroskopom, nazivaju se
HETEROGENE.
Zemlja, dim, gusti sok, mleko, čokolada, supa…
15. Razlikuju se po tome što
HOMOGENE
• U svakom svom delu imaju
isti sastav i svojstva
HETEROGENE
• Nemaju isti sastav i svojstva
u svakom svom delu.