SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 29
RELIGIJA I UMETNOST HELENSKOG SVETA

 Helenska kultura je temelj na kome pociva kultura
         citave Evrope ali I NASEG DOBA!


Sta je spajalo sve Helene rasute po citavom Sredozemlju?

                 •ZAJEDNICKI JEZIK
                 •RELIGIJA
                 •UMETNOST
                 •NAUKA
RELIGIJA                 Verovali u mnogo bogova,politeizam.


Vrhovni bog I najuticajniji bogovi.




ZEVS                 HERA
•Vrhovni bog                              HAD               POSEJDON
                     •Zastitinica zena    •Zevsov brat      •Zevsov brat
•Otac I kralj svih   Majcinstva I braka
bogova                                    •Vladao           •Vladao morem
•Gospodar munja I                         podzemnim
gromova                                   svetom
HELIOS      DEMETRA
Bog         Boginja
Sunca       zita I plodnosti




            HEBA
            Boginja
            mladosti

  GEA
  Boginja
  Zemlje
Zevs je sa brojnim smrtnim zenama I boginjama imao mnostvo dece.


                      ZEVSOVA DECA




                                           ARES
                                           Bog rata          DIONIS
                      ATINA                                  Zevsov najmladji sin
APOLON                Boginja mudrosti                       Bog veselja I vina
Bog svetlosti I
zastitnik umetnosti
OLIMP Planina u Grckoj na kojoj su ziveli bogovi.




MITOVI
Price koje su Heleni ispredali o svojim bogovima.
Bogovi su imali ljudske osobine
Medjusobno su se svadjali, voleli I pomagali.
Mesali su se u zivote smrtnika


                  Gostili su se bozanskim picima
                  NEKTAROM,
                  hranili su se bozanskom hranom
                  AMROZIJOM
                  slusajuci Apolonovu svirku.
                                                    OD NEKTARA KOJI SAKUPE PCELE
AMBROZIJA                                           PRAVI SE MED
Deca bogova I smrtnika
Heleni su posebno voleli mitove u kojima su se bogovi I boginje zaljubljivali u
smrtne ljude.
Iz takvih veza radjala su se deca koja su postajali heroji.

                  Herakle
                  •je bio sin boga Zevsa
                  •Bio je miljenik bogova koji su mu darivali
                             hitre konje
                             oklop od zlata
                             maceve I ubojite lukove I strele
   Herakle
                     AHIL
                     •je bio sin majke boginje mora Tetida,
                     a oca smrtnika kralja Peleja
                     •Najveci heroj grckog sveta I junak
                     •trojanskog rata.
                     Tetida je sina Ahila, kao malog uronila u vode Stiksa, reke podzemnog sveta, tako da mu
                     je celo telo, osim pete za koju ga je držala, pokrio nevidljiv oklop.

   AHIL
Persej
Sin boga Zevsa I smrtne zene
MITOVI I MITSKA BICA
Neka bica su bila veoma opasna, a neka su pomagala ljudima.




 SIRENE
                         KENTAUR
Troglavi pas
Umesto repa ZMIJE

Cuvao je kapiju podzemnog sveta I prozdirao bio svakog kojI je
pokusao da izadje.

Jedini je        uspeo da ga smiri kolacicem od meda.
Telo LAVA
                         Glava ZENE
                         Rep ZMIJE
                         Krila ORLA




ZIVELA u planinama u blizini grada Tebe.
Sve putnike je pitala zagonetku
``KOJE JE TO ZIVO BICE ujutro ide na 4 noge,u
podne na 2 noge, a uvece na 3 noge?``
Svakoga ko nije znao resenje je pojela.

               uspeo je resi zagonetku.
Resenje je covek.
SFINGA SE STROPOSTALA NIZ PLANINU I UMRLA.

                                                EDIP kralj Tebe I Sfinga
ODISEJ I SIRENE



ZENE PTICE

Svojom pesmom su opijale mornare I odvodile ih u dubine mora.

         ih je nadmudrio, stavio je vosak u usi svojih prijatelja , a sebe je vezao za
jarbol ladje.
Telo konja
Glava coveka

Bili veoma mudri I poducavali grcke heroje medju
kojima je bio I Herakle.




Kosa od ZMIJA
Ogromni zubi
Isplazen jezik
Svi koji bi je videli su se skamenili od straha.
Jedan od najcuvenijih grckih mitova je kako je Persej ubio
strasnu Meduzu.

Perseju je pomogla boginja Atina tako sto mu je rekla da
Meduzu nikako ne pogleda u oci jer ce se skameniti kao svi
koji to ucinili. Dala mu je stit koji je bio uglacan kao ogledalo I
gledajuci u njega moze videti gde se Meduza nalazi , a ne
mora u nju da gleda.
Hermes sin boga Zevsa mu je poklonio nesalomiv srp kojim
ce moci da odsece Meduzi glavu.
Zahvaljujuci krilatim sandalama odleteo je kod Meduze, I ne
gledajuci u nju vec u svoj stit uspeo je da joj odrubi glavu

Meduzine sestre su se probudile ali
je Pesej imao Hadov slem koji kad je
stavio na glavu postao je nevidljiv.
OLIMPIJSKE IGRE
                                  Priredjivane
                                  • u cast bogova
                                  • to su bila sportska nadmetanja
                                Najpoznatije
Zaraceni polisi su tada         • One posvecene bogu Zevsu I
sklanjali oruzje I takmicili    • odrzane u njegovom svetilistu u Olimpiji na Peloponezu
se , a za tih 5 dana u
grckom svetu trajao bi mir.      776.godine pre n.e. ODRZANE PRVE OLIMPIJSKE IGRE
                               Odrzavane I trajale
                               • SVAKE 4 godine                       Pobednik
                               • U avgustu ili septembru              Dobijao bi venac od
                               • Trajale 5 dana                       maslinovih grancica

                               Discipline u kojima su se takmicili
                                         •Trcanje
                                         •Skakanje u dalj
                                         •Bacanje koplja I diska
                                         •Pesnicenje I rvanje
                                         •Trke konja I cetvoroprega

                               Pobednike bi postovali kao heroje.
LIKOVNA UMETNOST
             HELENI SU BILI LJUBITELJI SVEGA STO JE BILO LEPO.

                            NEGOVALI
                                   1 Arhitekturu
                                   2 Vajarstvo
                                   3 Slikarstvo


Sve grane umetnosti bile su u nekoj vezi sa religijom.

Svi hramovi posveceni bogovima, to su bila takozvana PREBIVALISTA BOGOVA

Omiljene teme slikarima I vajarima su bili prizori iz mitova
1. HELENSKA ARHITEKTURA
Helenski neimari stvorili I koristili su 3 stila gradnje.

           DORSKI

           JONSKI

           KORINTSKI

Razlike izmedju ova tri stila se vide u STUBOVIMA OVIH HRAMOVA.

 Najstariji DORSKI STUBOVI
DORSKI STIL              Najpoznatiiji hram dorskog stila
                         PARTENON na Akropolju u Atini


    Hram posvecen:     boginji Atini

    Sagradjen :        u doba Perakla

    Ukrasen : predstavama bogova I heroja.


                                                                KAPITEL je gornje deo
                                                                stuba njegov istaknuti
                                                                deo.

                     Dorski stub
            Zavrsava se jednostavnim pljosnatim zavrsetkom I
            kapitelom
            KAPITEL je gornje deo stuba njegov istaknuti deo.
JONSKI STIL                    Najpoznatiji hram jonskog stila
                               EREHTEJON na atinskom Akropolju




Hram posvecen:   Erehteju mitskom
                 kralju Atine



                         Jonski stub
                         Vitkiji od dorskog ima ukrase na uglovima kapitela
Najveci hram jonskog stila
jedan od 7 svetskih cuda STAROG SVETA

Hram posvecen Apolonovoj
sestri Artemidi
Unisten 356.godine pre n. e. u pozaru.
Pozar je podmetnuo covek po imenu
Herostratus da bi se njegovo ime upamtilo po
necemu.

                      Hram se nalazio na
                      zapadnoj obali Male
                      Azije u gradu
                      Efesu, danasnja
                      Turska.

                      Artemida
                      boginja lova


                                               Ostaci hrama
KORINTSKI STIL
    Namladji I naraskosniji stil

   Naziv dobili po gradu Korinu na Peloponezu.




Kapiteli ukraseni
liscem
2. HELENSKO VAJARSTVO
    Najstarija dela u helenskom vajarstvu bile su
    napravljena da izgledaju ukoceno.

    Umetnici nisu na pocetku znali da predstave ljudsko
    telo u pokretu.




                 KUROS muska statua
                 KORA zenska statua

                 Predstavljala mladice I devojke
                 koje prinose darove bogovima
Najlepsa dela stvorena
izmedju 5. i 4. veka pre n.e.
Korisceni su razliciti materijali
          •Kamen
          •Bronza
          •Mermer
          •Slonovaca
          •Prekrivani zlatom

Cuveni helenski vajari
       FIDIJA
       MIRON
       POLIKLET
FIDIJA
         Najpoznatija dela
         1        Kip boginje AFRODITE u Partenonu
         Statua izradjena od drveta prekrivena slonovacom I zlatom
         2. Zevsov kip u OLIMPIJI
               jedno od 7 svetskih cuda starog sveta.
FIDIJA                                                           Predpostavka kako je
                                                                 izgledao Zevsov kip
               MIRON
               Najpoznatije delo

               1 .``BACAC DISKA``



              POLIKLET
              Nazalost ni jedno delo nije sacuvano, a
              poznate su kopije njegovih dela iz rimskog
              perioda. Bio je cuven po kipovima atleta I        Kopija Polikletovog
              pobednika na olimpijskim igrama                   dela
3. HELENSKO SLIKARSTVO
 Heleni su ukrasavali zidove svojih gradjevina raskosnim slikama.
 Najcesce su prikazivale
 • mitove kao sto su Trojanski rat,
 • istorijske dogadjaje kao sto je Maratonska bitka

Dela helenskih slikara sacuvana su jedino na vazama jer su slike na
zidovima nestale nakon prohujalih vekova.

U najstarije doba vaze su bile oslikavane GEOMETRIJSKIM SARAMA.
Cak su I ljudi vise licili na geometrijske oblike.
Ljudsko telo je licilo na trougao.

Vremenom se tehnika slikarstva usavrsavala I sve realisticnije prikazivala
prizore iz
    Mitova i
    Svakodnevnog zivota
Hektorova smrt


                    Menelaj vraca Helenu




Bitka na
maratonskom polju
Bokseri, olimpijske igre
Kerber
Zevs
Borba Odisija I Ajanta


Helena I Paris




                 Odisej bezi


                                   Odisej I Diomed

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

хеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова културахеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова култура
Ucionica istorije
 
Najstariji period grčke istorije
Najstariji period grčke istorijeNajstariji period grčke istorije
Najstariji period grčke istorije
andjelan
 
Franačka država
Franačka državaFranačka država
Franačka država
andjelan
 
Kultura naroda starog istoka
Kultura naroda starog istokaKultura naroda starog istoka
Kultura naroda starog istoka
andjelan
 

Mais procurados (20)

Grcka kultura
Grcka kulturaGrcka kultura
Grcka kultura
 
СТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКАСТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКА
 
хеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова културахеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова култура
 
Najstariji period grčke istorije
Najstariji period grčke istorijeNajstariji period grčke istorije
Najstariji period grčke istorije
 
Rimska religija-i-kultura
Rimska religija-i-kulturaRimska religija-i-kultura
Rimska religija-i-kultura
 
Grčki bogovi
Grčki bogoviGrčki bogovi
Grčki bogovi
 
Грчко персијски ратови.Пелопонески рат.
Грчко персијски ратови.Пелопонески рат.Грчко персијски ратови.Пелопонески рат.
Грчко персијски ратови.Пелопонески рат.
 
стари рим
стари римстари рим
стари рим
 
Grčki bogovi
Grčki bogoviGrčki bogovi
Grčki bogovi
 
Kultura anticke grcke
Kultura anticke grckeKultura anticke grcke
Kultura anticke grcke
 
Franačka država
Franačka državaFranačka država
Franačka država
 
Kultura naroda starog istoka
Kultura naroda starog istokaKultura naroda starog istoka
Kultura naroda starog istoka
 
4.Стари Египат
4.Стари Египат4.Стари Египат
4.Стари Египат
 
Helenizam
HelenizamHelenizam
Helenizam
 
Umetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
Umetnost starog Istoka: Umetnost MesopotamijeUmetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
Umetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
 
Mesopotamija
MesopotamijaMesopotamija
Mesopotamija
 
Rim doba carstva
Rim doba carstvaRim doba carstva
Rim doba carstva
 
Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta
 
Uvod u srednji vek
Uvod u srednji vekUvod u srednji vek
Uvod u srednji vek
 
11.Грчка и хелинистичка култура
11.Грчка и хелинистичка култура11.Грчка и хелинистичка култура
11.Грчка и хелинистичка култура
 

Destaque

Destaque (20)

Helenizam
HelenizamHelenizam
Helenizam
 
Aleksandar Veliki
Aleksandar VelikiAleksandar Veliki
Aleksandar Veliki
 
Helenistička kultura i umjetnost
Helenistička kultura i umjetnostHelenistička kultura i umjetnost
Helenistička kultura i umjetnost
 
5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka
 
Religija i umetnost helenskog sveta
Religija i umetnost helenskog svetaReligija i umetnost helenskog sveta
Religija i umetnost helenskog sveta
 
грчко персијски ратови и пелопонески рат
грчко персијски ратови и пелопонески ратгрчко персијски ратови и пелопонески рат
грчко персијски ратови и пелопонески рат
 
Uspon Makedonije
Uspon MakedonijeUspon Makedonije
Uspon Makedonije
 
Grčki polisi
Grčki polisiGrčki polisi
Grčki polisi
 
стари исток
стари истокстари исток
стари исток
 
постанак рима
постанак римапостанак рима
постанак рима
 
Helenizam
HelenizamHelenizam
Helenizam
 
Antička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniAntička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveni
 
Grcka kolonizacija prezentacija
Grcka kolonizacija prezentacijaGrcka kolonizacija prezentacija
Grcka kolonizacija prezentacija
 
увод у историју
увод у историјуувод у историју
увод у историју
 
праисторија
праисторијапраисторија
праисторија
 
Хришћанство
ХришћанствоХришћанство
Хришћанство
 
Zlatno doba atine i peloponeski rat
Zlatno doba atine i peloponeski ratZlatno doba atine i peloponeski rat
Zlatno doba atine i peloponeski rat
 
7 grčka umjetnost
7 grčka umjetnost7 grčka umjetnost
7 grčka umjetnost
 
Grčki gradovi države
Grčki gradovi državeGrčki gradovi države
Grčki gradovi države
 
хеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова културахеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова култура
 

Semelhante a Helenska kultura

Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićReligija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
nasaskolatakmicenja
 
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana ĐurđevićL141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
NašaŠkola.Net
 
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
srpskijezikusceks
 
Kultura starih grka
Kultura starih grkaKultura starih grka
Kultura starih grka
andjelan1
 
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
Šule Malićević
 

Semelhante a Helenska kultura (20)

Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićReligija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
 
Grčka mitologija
Grčka mitologijaGrčka mitologija
Grčka mitologija
 
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana ĐurđevićL141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
L141 - Istorija - Grčka mitologija - Anastasija Pejčić - Svetlana Đurđević
 
umetnost-egipta
umetnost-egiptaumetnost-egipta
umetnost-egipta
 
александар велики
александар великиалександар велики
александар велики
 
Grcka mitologija
Grcka mitologijaGrcka mitologija
Grcka mitologija
 
Kulturastarihgrka
KulturastarihgrkaKulturastarihgrka
Kulturastarihgrka
 
Božanstva starog istoka
Božanstva starog istokaBožanstva starog istoka
Božanstva starog istoka
 
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
 
4.стари египат
4.стари египат4.стари египат
4.стари египат
 
Kultura i svakodnevni zivot Grka
Kultura i svakodnevni zivot GrkaKultura i svakodnevni zivot Grka
Kultura i svakodnevni zivot Grka
 
Grcka 1
Grcka 1Grcka 1
Grcka 1
 
Kultura starih grka
Kultura starih grkaKultura starih grka
Kultura starih grka
 
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
3 .religija i umetnost praistorijskih ljudi
 
Ahil - junak kome su zavideli kraljevi i bogovi.pptx
Ahil - junak kome su zavideli kraljevi i bogovi.pptxAhil - junak kome su zavideli kraljevi i bogovi.pptx
Ahil - junak kome su zavideli kraljevi i bogovi.pptx
 
Egipat
EgipatEgipat
Egipat
 
Аncient Еgypt - Древни Египат
Аncient Еgypt - Древни ЕгипатАncient Еgypt - Древни Египат
Аncient Еgypt - Древни Египат
 
4. jabuka na drumu istorija i geografija
4. jabuka na drumu istorija i geografija4. jabuka na drumu istorija i geografija
4. jabuka na drumu istorija i geografija
 
Grcka mitologija
Grcka mitologijaGrcka mitologija
Grcka mitologija
 
Letopisi zemlji arija
Letopisi zemlji arijaLetopisi zemlji arija
Letopisi zemlji arija
 

Helenska kultura

  • 1. RELIGIJA I UMETNOST HELENSKOG SVETA Helenska kultura je temelj na kome pociva kultura citave Evrope ali I NASEG DOBA! Sta je spajalo sve Helene rasute po citavom Sredozemlju? •ZAJEDNICKI JEZIK •RELIGIJA •UMETNOST •NAUKA
  • 2. RELIGIJA Verovali u mnogo bogova,politeizam. Vrhovni bog I najuticajniji bogovi. ZEVS HERA •Vrhovni bog HAD POSEJDON •Zastitinica zena •Zevsov brat •Zevsov brat •Otac I kralj svih Majcinstva I braka bogova •Vladao •Vladao morem •Gospodar munja I podzemnim gromova svetom
  • 3. HELIOS DEMETRA Bog Boginja Sunca zita I plodnosti HEBA Boginja mladosti GEA Boginja Zemlje
  • 4. Zevs je sa brojnim smrtnim zenama I boginjama imao mnostvo dece. ZEVSOVA DECA ARES Bog rata DIONIS ATINA Zevsov najmladji sin APOLON Boginja mudrosti Bog veselja I vina Bog svetlosti I zastitnik umetnosti
  • 5. OLIMP Planina u Grckoj na kojoj su ziveli bogovi. MITOVI Price koje su Heleni ispredali o svojim bogovima. Bogovi su imali ljudske osobine Medjusobno su se svadjali, voleli I pomagali. Mesali su se u zivote smrtnika Gostili su se bozanskim picima NEKTAROM, hranili su se bozanskom hranom AMROZIJOM slusajuci Apolonovu svirku. OD NEKTARA KOJI SAKUPE PCELE AMBROZIJA PRAVI SE MED
  • 6. Deca bogova I smrtnika Heleni su posebno voleli mitove u kojima su se bogovi I boginje zaljubljivali u smrtne ljude. Iz takvih veza radjala su se deca koja su postajali heroji. Herakle •je bio sin boga Zevsa •Bio je miljenik bogova koji su mu darivali hitre konje oklop od zlata maceve I ubojite lukove I strele Herakle AHIL •je bio sin majke boginje mora Tetida, a oca smrtnika kralja Peleja •Najveci heroj grckog sveta I junak •trojanskog rata. Tetida je sina Ahila, kao malog uronila u vode Stiksa, reke podzemnog sveta, tako da mu je celo telo, osim pete za koju ga je držala, pokrio nevidljiv oklop. AHIL
  • 7. Persej Sin boga Zevsa I smrtne zene
  • 8. MITOVI I MITSKA BICA Neka bica su bila veoma opasna, a neka su pomagala ljudima. SIRENE KENTAUR
  • 9. Troglavi pas Umesto repa ZMIJE Cuvao je kapiju podzemnog sveta I prozdirao bio svakog kojI je pokusao da izadje. Jedini je uspeo da ga smiri kolacicem od meda.
  • 10. Telo LAVA Glava ZENE Rep ZMIJE Krila ORLA ZIVELA u planinama u blizini grada Tebe. Sve putnike je pitala zagonetku ``KOJE JE TO ZIVO BICE ujutro ide na 4 noge,u podne na 2 noge, a uvece na 3 noge?`` Svakoga ko nije znao resenje je pojela. uspeo je resi zagonetku. Resenje je covek. SFINGA SE STROPOSTALA NIZ PLANINU I UMRLA. EDIP kralj Tebe I Sfinga
  • 11. ODISEJ I SIRENE ZENE PTICE Svojom pesmom su opijale mornare I odvodile ih u dubine mora. ih je nadmudrio, stavio je vosak u usi svojih prijatelja , a sebe je vezao za jarbol ladje.
  • 12. Telo konja Glava coveka Bili veoma mudri I poducavali grcke heroje medju kojima je bio I Herakle. Kosa od ZMIJA Ogromni zubi Isplazen jezik Svi koji bi je videli su se skamenili od straha.
  • 13. Jedan od najcuvenijih grckih mitova je kako je Persej ubio strasnu Meduzu. Perseju je pomogla boginja Atina tako sto mu je rekla da Meduzu nikako ne pogleda u oci jer ce se skameniti kao svi koji to ucinili. Dala mu je stit koji je bio uglacan kao ogledalo I gledajuci u njega moze videti gde se Meduza nalazi , a ne mora u nju da gleda. Hermes sin boga Zevsa mu je poklonio nesalomiv srp kojim ce moci da odsece Meduzi glavu. Zahvaljujuci krilatim sandalama odleteo je kod Meduze, I ne gledajuci u nju vec u svoj stit uspeo je da joj odrubi glavu Meduzine sestre su se probudile ali je Pesej imao Hadov slem koji kad je stavio na glavu postao je nevidljiv.
  • 14. OLIMPIJSKE IGRE Priredjivane • u cast bogova • to su bila sportska nadmetanja Najpoznatije Zaraceni polisi su tada • One posvecene bogu Zevsu I sklanjali oruzje I takmicili • odrzane u njegovom svetilistu u Olimpiji na Peloponezu se , a za tih 5 dana u grckom svetu trajao bi mir. 776.godine pre n.e. ODRZANE PRVE OLIMPIJSKE IGRE Odrzavane I trajale • SVAKE 4 godine Pobednik • U avgustu ili septembru Dobijao bi venac od • Trajale 5 dana maslinovih grancica Discipline u kojima su se takmicili •Trcanje •Skakanje u dalj •Bacanje koplja I diska •Pesnicenje I rvanje •Trke konja I cetvoroprega Pobednike bi postovali kao heroje.
  • 15. LIKOVNA UMETNOST HELENI SU BILI LJUBITELJI SVEGA STO JE BILO LEPO. NEGOVALI 1 Arhitekturu 2 Vajarstvo 3 Slikarstvo Sve grane umetnosti bile su u nekoj vezi sa religijom. Svi hramovi posveceni bogovima, to su bila takozvana PREBIVALISTA BOGOVA Omiljene teme slikarima I vajarima su bili prizori iz mitova
  • 16. 1. HELENSKA ARHITEKTURA Helenski neimari stvorili I koristili su 3 stila gradnje. DORSKI JONSKI KORINTSKI Razlike izmedju ova tri stila se vide u STUBOVIMA OVIH HRAMOVA. Najstariji DORSKI STUBOVI
  • 17. DORSKI STIL Najpoznatiiji hram dorskog stila PARTENON na Akropolju u Atini Hram posvecen: boginji Atini Sagradjen : u doba Perakla Ukrasen : predstavama bogova I heroja. KAPITEL je gornje deo stuba njegov istaknuti deo. Dorski stub Zavrsava se jednostavnim pljosnatim zavrsetkom I kapitelom KAPITEL je gornje deo stuba njegov istaknuti deo.
  • 18. JONSKI STIL Najpoznatiji hram jonskog stila EREHTEJON na atinskom Akropolju Hram posvecen: Erehteju mitskom kralju Atine Jonski stub Vitkiji od dorskog ima ukrase na uglovima kapitela
  • 19. Najveci hram jonskog stila jedan od 7 svetskih cuda STAROG SVETA Hram posvecen Apolonovoj sestri Artemidi Unisten 356.godine pre n. e. u pozaru. Pozar je podmetnuo covek po imenu Herostratus da bi se njegovo ime upamtilo po necemu. Hram se nalazio na zapadnoj obali Male Azije u gradu Efesu, danasnja Turska. Artemida boginja lova Ostaci hrama
  • 20. KORINTSKI STIL Namladji I naraskosniji stil Naziv dobili po gradu Korinu na Peloponezu. Kapiteli ukraseni liscem
  • 21. 2. HELENSKO VAJARSTVO Najstarija dela u helenskom vajarstvu bile su napravljena da izgledaju ukoceno. Umetnici nisu na pocetku znali da predstave ljudsko telo u pokretu. KUROS muska statua KORA zenska statua Predstavljala mladice I devojke koje prinose darove bogovima
  • 22. Najlepsa dela stvorena izmedju 5. i 4. veka pre n.e. Korisceni su razliciti materijali •Kamen •Bronza •Mermer •Slonovaca •Prekrivani zlatom Cuveni helenski vajari FIDIJA MIRON POLIKLET
  • 23. FIDIJA Najpoznatija dela 1 Kip boginje AFRODITE u Partenonu Statua izradjena od drveta prekrivena slonovacom I zlatom 2. Zevsov kip u OLIMPIJI jedno od 7 svetskih cuda starog sveta. FIDIJA Predpostavka kako je izgledao Zevsov kip MIRON Najpoznatije delo 1 .``BACAC DISKA`` POLIKLET Nazalost ni jedno delo nije sacuvano, a poznate su kopije njegovih dela iz rimskog perioda. Bio je cuven po kipovima atleta I Kopija Polikletovog pobednika na olimpijskim igrama dela
  • 24. 3. HELENSKO SLIKARSTVO Heleni su ukrasavali zidove svojih gradjevina raskosnim slikama. Najcesce su prikazivale • mitove kao sto su Trojanski rat, • istorijske dogadjaje kao sto je Maratonska bitka Dela helenskih slikara sacuvana su jedino na vazama jer su slike na zidovima nestale nakon prohujalih vekova. U najstarije doba vaze su bile oslikavane GEOMETRIJSKIM SARAMA. Cak su I ljudi vise licili na geometrijske oblike. Ljudsko telo je licilo na trougao. Vremenom se tehnika slikarstva usavrsavala I sve realisticnije prikazivala prizore iz Mitova i Svakodnevnog zivota
  • 25. Hektorova smrt Menelaj vraca Helenu Bitka na maratonskom polju
  • 28. Zevs
  • 29. Borba Odisija I Ajanta Helena I Paris Odisej bezi Odisej I Diomed