SlideShare a Scribd company logo
1 of 31
Istorija arhitekture i
gradjevinarstva
radili: Aleksa Marinkovic, Danica Mazic, Konstantin
Savic, Milica Dragicevic
Sadrzaj:
• Egipatska arhitektura.
• Arhitektura Mesopotamije
• Arhitektura Vavilona
• Grcka arhitektura
• Etrurska arhitektura
• Rimska arhitektura
• Romanika
• Gotika
Egipatska arhitektura
• U egipatskoj arhitekturi bile su zastupljene
stambena arhitektura hramovi, grobnice i tvrdjave.
U to doba pocela je izgradnja kanala, vestackih
jezera i saobracajnica.
• Materijali koji su se najcesce koristili bili su:
kamen(granit, diorit, porfir), gvozdje, bronza i
drvo(trska i palme).
• Najznacajniji oblik egipatske arhitekture su
njihove grobnice-piramide. Ispred piramida
uglavnom se nalazio red sfingi ili kolonade
stubova.
• Najlepsi primeri ovih grobnica su: Keopsova
piramida(kao najveca), i Dzoserova(kao prva
izgradjena).
Dzoserova piramida sfinga
Keopsova piramida
Primeri egipatske arhitekture
Arhitektura Mesopotamije
• Arhitektura mesopotamije usledila je posle
egipatske arhitekture. Uznapredovala je u
odnosu na nju pa su tako dosli u upotrebu novi
materijali i nove arhitektonske forme.
• Od novih materijala najvece otkrice bio je cerpic,
i bitumen koji se koristio kao izolacija i malter.
• U ovoj arhitekturi prvi put se pojavljuju svod,
kupola i mozaik koji je bio prisutan kako
interijeru tako i fasadama.
• Ova arhitektura bila je stroga, teska i
monumentalna, sto se odrazava kroz velike
zidne mase bez otvora, stroge proporcije i
simetrije.
• Upotreba stubova je svedena na minimum.
• Najveca arhitektonska dostignuca ovog doba
bile su velicanstvene palate gradjene na visokim
platformama do 30 metara visine opasane
kulama sa zupcima radi odbrane.
Primeri arhitekture Mesopotamije
Arhitektura Vavilona
• U ovo doba veoma vazno je bilo gradjenje hramova i palata. Palate
su bile postavljene na visokim platformama i do njih se dolazilo
rampama.
• Palate su bile formirane tako da je dvoriste bilo centralno pa su i
prozori gledali ka unutrasnjosti.
• Njihova dekoracija odlikovala se slikama koje prikazuju radosti
zivota- zene koje plesu, delfini, igre sa bikovima.
• Konstruktivni sistemi su u ovo vreme uznapredovali, pa su tako
postavljali lazne svodove koji su citavu konstrukciju cinili laksom.
• Najtipicniji primeri Vavilnoske arhitekture su: Vavilonska kula,
Atrejeva riznica, Minosova palata i Megaron koji je ustvari kuca iz
koje je izrastao grcki hram.
Atrejeva riznica
Megaron
Grcka arhitektura
• U Grckoj ahritekturi doslo je do velikih novina i
unapredjenja. Pocela su da se grade pozorista,
stadioni, javni tremovi i vecnice.
• Od materijala najvise su koristili, drvo, mermer i
opeku, a pocela je i upotreba gvozdenog alata.
• Njihovi hramovi bili su konstruisani tako da je u
osnovi bilo stepenasto podnoznje na kome stoje
noseci elementi koji podupiru gredu (arhitrav) na
kome se nalazi kroviste.
• Najistaknutiji stilovi ove arhitekture bili su dorski,
jonski i korinski.
• Medjusobno su se razlikovali po najvise po
gornjem delu stuba (kapital), masivnosti i stilu
dekoracije.
• Grcka stambena arhitektura, tojest njihove kuce
bile su organizovane oko centralnog dvorista
koje se nazivalo atrijum.
• Najlepsi primer grcke arhitekture je hram
Panteon.
Primeri Grcke arhitekture
Panteon u Rimu
etrurska arhitektura
• Za vreme etrurske arhitekture doslo je do revolucije za
dalji razvoj arhitekture. U to doba pocela je potpuna
upotreba svoda, pri cemu su premoscavali veoma velike
raspone.
• Materijali koje su koristili bili su pretezno drvo, glina i
kamen.
• Urbanizacija i uredjenje gradova dobija potpuno novi
oblik jer se ulice regulisu po upravnim osovinama,
uvedena je kanalizacija, poplocani su trotoari i ulice.
• Poceli su da se grade akvadukti, mostovi, tuneli i putevi.
• Grobnice su im bile veoma vazne i postojalo je tri vrste
grobnica :
• Tumulusi (okrugla osnova), Grobnice u steni i grobnice
pravougaone osnove koje su bile smestene pod
zemljom.
• Grobnice su iznutra izgledale kao stanovi, tavanica je
bila trougaona dabi primila opterecenje ukoso.
• Tavanice su cesto bile oslikane.
• Iz etrurskog hrama uz dodatak grckog stila rodio se
rimski.
• U etrurskom hramu bila su prisutna otvorena svetilista
uzdignuta na terasama, sa uzvisenim i naglasenim
oltarom.
• Tremovi su bili veoma veliki, zauzimali su i do jedne
trecine celog hrama.
• Posle ulaska u hram nailazilo se na dva reda stubova.
Primer etrurske kamene grobnice iz Toskane.
Zidna slika iz tzv. Grobnice leoparda
rimska arhitektura
• Novi konstruktivni elementi koji su se javili u rimskoj
arhitekturi su luk, arhitrav i kupola koja je dovedena do
savrsenstva.
• Od materijala koristena je opeka, gvozdje, drvo, kamen i
sljunak. Pojavila se i prva vrsta betona, napravljena od
sljunka sastavljenog malterom.
• Rimljani su bili realisti i veoma smeli pa tako u njihovoj
arhitekturi elegancija proporcije i sklad nisu bili pristuni.
• Pocela je velika upotreba stubova, koji su se
medjusobno razlikovali po kapitalu u odnosu na koji
razlikujemo 5 stilova: toskanski, rimsko-dorski, rimsko-
jonski, rimsko-korinski i kompozitni.
• Pocele su da se grade bazilike iz kojih se kasnije
razvio hriscanski hram.
• Gledajuci baziliku u osnovi bila je sacinjena od 3
ili vise broda. Iznad kojih su se pruzali svodovi.
Svodovi su mogli biti polu-oblicasti ili krstasti sto
je bila novina.
• Pocela su da se grade pozorista, amfiteatri,
cirkusi, trznice, biblioteke, stadioni, trijumfalni
stubovi, slavoluci i nadgrobni spomenici.
• Ulice i objekti stambene arhitekture bili su
organizovani oko centralnog trga.
• Najpoznatija arhitektonska dostignuca iz ovog
doba su Koloseum u Rimu, i Dioklecijanova
palata u Splitu
Dioklecijanova palata
Koloseum
Romanika
• Organizacija grada bila je prepoznatljiva po uskim
ulicama, objektima od drveta i sredistu grada gde
je uvek pristutna katedrala.
• Ovaj stil odlikuje se tesanim kamenom, masivnim
zidovima, malim otvorima, polukruznim lukovima i
polu oblicastim i krstastim svodovima. Vrata i
prozori bili su licno zasvedeni.
• Oblik osnove objekata sakralne arhitekture bio je
latinski krst.
• Fasade su se odlikovale velikim vratima na cijoj se
sredini otvora nalazio stub.
• Do vrata se dolazilo stepenistem koje je bilo
formirano tako da se suzava ka ulazu.
• Velika vrata nazivala su se portal i bila su
ispunjena reljefima i snazno dekorisana. Prozori
su bili formirani od 2 ili 3 manja poluoblicasta
prozora.
• Najpoznatiji primeri izgradjeni u stilu romanike
su kompleks u Pizi, crkva Djovanija u Siciliji i
crkva svetog Brodja u Milanu.
Kompleks u Pizi (krstionica, katedrala i kosi toranj)
Notr Dam
Romanski luk
Fasada katedrale u Pizi
Gotika
• Gotika se razvijala u Francuskoj, Nemackoj i
Engleskoj.
• Ovaj stil karakterisu prelomljeni i siljati lukovi,
naglasena vertikalnost, potporni lukovi i
kontrafori.
• Sastoji se iz 3 perioda: rana gotika, razvijena
gotika i pozna- plamena gotika.
• Razlika ova tri stila najvise se mogla videti po
obliku prozora.
• Objekti sakralne arhitekture su i ovde bili u
osnovi uradjeni u obliku latinskog krsta, najvise
trobrodne. Na kraju objekta nalazile su se
kapele, kojih je bilo vise i nalazile su se u formi
zrakova.
• Ovaj stil odlikuju veliki prozori, vitki stubovi ili
sveznjevo stubova i vitrazi. Pojavljuje se novi
arhitektonski element-rozeta. Rozeta se nalazila
iznad ulaza, sluzila je kao dekorativni element i
bila je kruznog oblika.
• Primeri gradjevina uradjenih u ovom stilu su:
Notr Dam u Parizu, Vels u engleskoj i Toledo u
Spaniji.
Notr Dam
Grad Toledo
Primeri gotske arhitekture
Literatura:
-http://cicakslavka.wordpress.com
-http://www.wikipedia.org/
-sveska iz predmeta ‘’istorija
arhitekture’’

More Related Content

What's hot

Egipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razredaEgipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razredaMarina Chudov
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnostEna Horvat
 
Antička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniAntička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniMarina Chudov
 
Istorija arhitekture
Istorija arhitektureIstorija arhitekture
Istorija arhitekturevidosava
 
Globalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredineGlobalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredineAleksandraJoksimovic
 
Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta marijalanatea
 
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Marija Ivkovic
 
Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Svetlana Jojkic
 
хуманизам и ренесанса
хуманизам и ренесансахуманизам и ренесанса
хуманизам и ренесансаUcionica istorije
 
Obnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursiObnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursiIvana Damnjanović
 
16. Римска култура
16. Римска култура16. Римска култура
16. Римска култураŠule Malićević
 

What's hot (20)

Извори енергије
Извори енергијеИзвори енергије
Извори енергије
 
Egipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razredaEgipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razreda
 
Praistorija
PraistorijaPraistorija
Praistorija
 
Mesopotamija
MesopotamijaMesopotamija
Mesopotamija
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnost
 
Novi vek
Novi vekNovi vek
Novi vek
 
Antička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniAntička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveni
 
Istorija arhitekture
Istorija arhitektureIstorija arhitekture
Istorija arhitekture
 
Globalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredineGlobalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredine
 
Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta
 
Romanika i gotika
Romanika i gotikaRomanika i gotika
Romanika i gotika
 
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
 
Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)
 
хуманизам и ренесанса
хуманизам и ренесансахуманизам и ренесанса
хуманизам и ренесанса
 
Srpski srednji vek
Srpski srednji vekSrpski srednji vek
Srpski srednji vek
 
цинк (Zn)
цинк (Zn)цинк (Zn)
цинк (Zn)
 
Obnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursiObnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursi
 
Prostor i perspektiva
Prostor i perspektivaProstor i perspektiva
Prostor i perspektiva
 
16. Римска култура
16. Римска култура16. Римска култура
16. Римска култура
 
Rimska arhitektura
Rimska arhitekturaRimska arhitektura
Rimska arhitektura
 

Viewers also liked

Konstruktivni elementi u arhitekturi
Konstruktivni elementi u arhitekturiKonstruktivni elementi u arhitekturi
Konstruktivni elementi u arhitekturiClaudia Soldatic
 
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masine
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masineTehnicka sredstva u poljoprivredi masine
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masineSlavka Čičak
 
техничка средства у пољопривреди
техничка средства у пољопривредитехничка средства у пољопривреди
техничка средства у пољопривредиDarijanikola
 
17 analize arhitektonskih djela
17 analize arhitektonskih djela17 analize arhitektonskih djela
17 analize arhitektonskih djelajosip1
 
техничка документација
техничка документацијатехничка документација
техничка документацијаapenjaskovic
 
погоди личност Дијана Милентијевић
погоди личност Дијана Милентијевићпогоди личност Дијана Милентијевић
погоди личност Дијана МилентијевићDragana Barac Cakarevic
 
Etrurska arhitektura
Etrurska arhitekturaEtrurska arhitektura
Etrurska arhitekturamilanvuk
 
Islamska umetnost
Islamska umetnostIslamska umetnost
Islamska umetnostTea990
 
15 moderne konstrukcije
15 moderne konstrukcije15 moderne konstrukcije
15 moderne konstrukcijejosip1
 
Etrurska umetnost
Etrurska umetnostEtrurska umetnost
Etrurska umetnostart2you
 
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijeku
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijekuHrvatska kultura u ranom srednjem vijeku
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijekuStrukovnaskola
 
Alati i masine
Alati i masineAlati i masine
Alati i masineZoki72
 
Etruščanska umetnost
Etruščanska umetnostEtruščanska umetnost
Etruščanska umetnostMamapanduri
 
13 uvod u arhitekturu
13 uvod u arhitekturu13 uvod u arhitekturu
13 uvod u arhitekturujosip1
 

Viewers also liked (20)

Konstruktivni elementi u arhitekturi
Konstruktivni elementi u arhitekturiKonstruktivni elementi u arhitekturi
Konstruktivni elementi u arhitekturi
 
Ggradjevinski materijali
Ggradjevinski materijaliGgradjevinski materijali
Ggradjevinski materijali
 
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masine
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masineTehnicka sredstva u poljoprivredi masine
Tehnicka sredstva u poljoprivredi masine
 
техничка средства у пољопривреди
техничка средства у пољопривредитехничка средства у пољопривреди
техничка средства у пољопривреди
 
Gradjevinska tehnika
Gradjevinska tehnikaGradjevinska tehnika
Gradjevinska tehnika
 
17 analize arhitektonskih djela
17 analize arhitektonskih djela17 analize arhitektonskih djela
17 analize arhitektonskih djela
 
техничка документација
техничка документацијатехничка документација
техничка документација
 
погоди личност Дијана Милентијевић
погоди личност Дијана Милентијевићпогоди личност Дијана Милентијевић
погоди личност Дијана Милентијевић
 
Etrurska arhitektura
Etrurska arhitekturaEtrurska arhitektura
Etrurska arhitektura
 
Mali arhitekti - Znanost na dlanu uz pomoć IKT-a (ISE)
Mali arhitekti - Znanost na dlanu uz pomoć IKT-a (ISE)Mali arhitekti - Znanost na dlanu uz pomoć IKT-a (ISE)
Mali arhitekti - Znanost na dlanu uz pomoć IKT-a (ISE)
 
Islamska umetnost
Islamska umetnostIslamska umetnost
Islamska umetnost
 
Geometrija i moda
Geometrija i modaGeometrija i moda
Geometrija i moda
 
15 moderne konstrukcije
15 moderne konstrukcije15 moderne konstrukcije
15 moderne konstrukcije
 
Etrušćani
EtrušćaniEtrušćani
Etrušćani
 
Poglavlje1
Poglavlje1Poglavlje1
Poglavlje1
 
Etrurska umetnost
Etrurska umetnostEtrurska umetnost
Etrurska umetnost
 
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijeku
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijekuHrvatska kultura u ranom srednjem vijeku
Hrvatska kultura u ranom srednjem vijeku
 
Alati i masine
Alati i masineAlati i masine
Alati i masine
 
Etruščanska umetnost
Etruščanska umetnostEtruščanska umetnost
Etruščanska umetnost
 
13 uvod u arhitekturu
13 uvod u arhitekturu13 uvod u arhitekturu
13 uvod u arhitekturu
 

Istorija arhitekture i gradjevinarstva

  • 1. Istorija arhitekture i gradjevinarstva radili: Aleksa Marinkovic, Danica Mazic, Konstantin Savic, Milica Dragicevic
  • 2. Sadrzaj: • Egipatska arhitektura. • Arhitektura Mesopotamije • Arhitektura Vavilona • Grcka arhitektura • Etrurska arhitektura • Rimska arhitektura • Romanika • Gotika
  • 3. Egipatska arhitektura • U egipatskoj arhitekturi bile su zastupljene stambena arhitektura hramovi, grobnice i tvrdjave. U to doba pocela je izgradnja kanala, vestackih jezera i saobracajnica. • Materijali koji su se najcesce koristili bili su: kamen(granit, diorit, porfir), gvozdje, bronza i drvo(trska i palme).
  • 4. • Najznacajniji oblik egipatske arhitekture su njihove grobnice-piramide. Ispred piramida uglavnom se nalazio red sfingi ili kolonade stubova. • Najlepsi primeri ovih grobnica su: Keopsova piramida(kao najveca), i Dzoserova(kao prva izgradjena).
  • 7. Arhitektura Mesopotamije • Arhitektura mesopotamije usledila je posle egipatske arhitekture. Uznapredovala je u odnosu na nju pa su tako dosli u upotrebu novi materijali i nove arhitektonske forme. • Od novih materijala najvece otkrice bio je cerpic, i bitumen koji se koristio kao izolacija i malter. • U ovoj arhitekturi prvi put se pojavljuju svod, kupola i mozaik koji je bio prisutan kako interijeru tako i fasadama.
  • 8. • Ova arhitektura bila je stroga, teska i monumentalna, sto se odrazava kroz velike zidne mase bez otvora, stroge proporcije i simetrije. • Upotreba stubova je svedena na minimum. • Najveca arhitektonska dostignuca ovog doba bile su velicanstvene palate gradjene na visokim platformama do 30 metara visine opasane kulama sa zupcima radi odbrane.
  • 10. Arhitektura Vavilona • U ovo doba veoma vazno je bilo gradjenje hramova i palata. Palate su bile postavljene na visokim platformama i do njih se dolazilo rampama. • Palate su bile formirane tako da je dvoriste bilo centralno pa su i prozori gledali ka unutrasnjosti. • Njihova dekoracija odlikovala se slikama koje prikazuju radosti zivota- zene koje plesu, delfini, igre sa bikovima. • Konstruktivni sistemi su u ovo vreme uznapredovali, pa su tako postavljali lazne svodove koji su citavu konstrukciju cinili laksom. • Najtipicniji primeri Vavilnoske arhitekture su: Vavilonska kula, Atrejeva riznica, Minosova palata i Megaron koji je ustvari kuca iz koje je izrastao grcki hram.
  • 12. Grcka arhitektura • U Grckoj ahritekturi doslo je do velikih novina i unapredjenja. Pocela su da se grade pozorista, stadioni, javni tremovi i vecnice. • Od materijala najvise su koristili, drvo, mermer i opeku, a pocela je i upotreba gvozdenog alata. • Njihovi hramovi bili su konstruisani tako da je u osnovi bilo stepenasto podnoznje na kome stoje noseci elementi koji podupiru gredu (arhitrav) na kome se nalazi kroviste.
  • 13. • Najistaknutiji stilovi ove arhitekture bili su dorski, jonski i korinski. • Medjusobno su se razlikovali po najvise po gornjem delu stuba (kapital), masivnosti i stilu dekoracije. • Grcka stambena arhitektura, tojest njihove kuce bile su organizovane oko centralnog dvorista koje se nazivalo atrijum. • Najlepsi primer grcke arhitekture je hram Panteon.
  • 16. etrurska arhitektura • Za vreme etrurske arhitekture doslo je do revolucije za dalji razvoj arhitekture. U to doba pocela je potpuna upotreba svoda, pri cemu su premoscavali veoma velike raspone. • Materijali koje su koristili bili su pretezno drvo, glina i kamen. • Urbanizacija i uredjenje gradova dobija potpuno novi oblik jer se ulice regulisu po upravnim osovinama, uvedena je kanalizacija, poplocani su trotoari i ulice. • Poceli su da se grade akvadukti, mostovi, tuneli i putevi. • Grobnice su im bile veoma vazne i postojalo je tri vrste grobnica :
  • 17. • Tumulusi (okrugla osnova), Grobnice u steni i grobnice pravougaone osnove koje su bile smestene pod zemljom. • Grobnice su iznutra izgledale kao stanovi, tavanica je bila trougaona dabi primila opterecenje ukoso. • Tavanice su cesto bile oslikane. • Iz etrurskog hrama uz dodatak grckog stila rodio se rimski. • U etrurskom hramu bila su prisutna otvorena svetilista uzdignuta na terasama, sa uzvisenim i naglasenim oltarom. • Tremovi su bili veoma veliki, zauzimali su i do jedne trecine celog hrama. • Posle ulaska u hram nailazilo se na dva reda stubova.
  • 18. Primer etrurske kamene grobnice iz Toskane.
  • 19. Zidna slika iz tzv. Grobnice leoparda
  • 20. rimska arhitektura • Novi konstruktivni elementi koji su se javili u rimskoj arhitekturi su luk, arhitrav i kupola koja je dovedena do savrsenstva. • Od materijala koristena je opeka, gvozdje, drvo, kamen i sljunak. Pojavila se i prva vrsta betona, napravljena od sljunka sastavljenog malterom. • Rimljani su bili realisti i veoma smeli pa tako u njihovoj arhitekturi elegancija proporcije i sklad nisu bili pristuni. • Pocela je velika upotreba stubova, koji su se medjusobno razlikovali po kapitalu u odnosu na koji razlikujemo 5 stilova: toskanski, rimsko-dorski, rimsko- jonski, rimsko-korinski i kompozitni.
  • 21. • Pocele su da se grade bazilike iz kojih se kasnije razvio hriscanski hram. • Gledajuci baziliku u osnovi bila je sacinjena od 3 ili vise broda. Iznad kojih su se pruzali svodovi. Svodovi su mogli biti polu-oblicasti ili krstasti sto je bila novina. • Pocela su da se grade pozorista, amfiteatri, cirkusi, trznice, biblioteke, stadioni, trijumfalni stubovi, slavoluci i nadgrobni spomenici. • Ulice i objekti stambene arhitekture bili su organizovani oko centralnog trga. • Najpoznatija arhitektonska dostignuca iz ovog doba su Koloseum u Rimu, i Dioklecijanova palata u Splitu
  • 23. Romanika • Organizacija grada bila je prepoznatljiva po uskim ulicama, objektima od drveta i sredistu grada gde je uvek pristutna katedrala. • Ovaj stil odlikuje se tesanim kamenom, masivnim zidovima, malim otvorima, polukruznim lukovima i polu oblicastim i krstastim svodovima. Vrata i prozori bili su licno zasvedeni. • Oblik osnove objekata sakralne arhitekture bio je latinski krst. • Fasade su se odlikovale velikim vratima na cijoj se sredini otvora nalazio stub.
  • 24. • Do vrata se dolazilo stepenistem koje je bilo formirano tako da se suzava ka ulazu. • Velika vrata nazivala su se portal i bila su ispunjena reljefima i snazno dekorisana. Prozori su bili formirani od 2 ili 3 manja poluoblicasta prozora. • Najpoznatiji primeri izgradjeni u stilu romanike su kompleks u Pizi, crkva Djovanija u Siciliji i crkva svetog Brodja u Milanu.
  • 25. Kompleks u Pizi (krstionica, katedrala i kosi toranj)
  • 26. Notr Dam Romanski luk Fasada katedrale u Pizi
  • 27. Gotika • Gotika se razvijala u Francuskoj, Nemackoj i Engleskoj. • Ovaj stil karakterisu prelomljeni i siljati lukovi, naglasena vertikalnost, potporni lukovi i kontrafori. • Sastoji se iz 3 perioda: rana gotika, razvijena gotika i pozna- plamena gotika. • Razlika ova tri stila najvise se mogla videti po obliku prozora.
  • 28. • Objekti sakralne arhitekture su i ovde bili u osnovi uradjeni u obliku latinskog krsta, najvise trobrodne. Na kraju objekta nalazile su se kapele, kojih je bilo vise i nalazile su se u formi zrakova. • Ovaj stil odlikuju veliki prozori, vitki stubovi ili sveznjevo stubova i vitrazi. Pojavljuje se novi arhitektonski element-rozeta. Rozeta se nalazila iznad ulaza, sluzila je kao dekorativni element i bila je kruznog oblika. • Primeri gradjevina uradjenih u ovom stilu su: Notr Dam u Parizu, Vels u engleskoj i Toledo u Spaniji.