1. RAZVOJ ZUBA
Prof. dr Vesna Danilović
STOMATOLOŠKI FAKULTETSTOMATOLOŠKI FAKULTET
UNIVERZITET U BEOGRADUUNIVERZITET U BEOGRADU
2. razvoj zuba ili odontogeneza
se odvija u nekoliko faza koje se kontinuirano, bez jasno
izraženih prekida, nastavljaju jedna na drugu
– faza incijacije (stadijum pupoljka)
– faza proliferacije (stadijum kape)
– faza histodiferencijacije i morfodiferencijacije (stadijum
zvona)
– faza apozicije i mineralizacije (kasni stadijum zvona)
3. FAZA INICIJACIJE – stadijum pupoljka (4.
– 6. nedelja embrionalnog razvoja
• zubi se razvijaju od 2 vrste ćelija: –
epitelnih ćelija usne šupljine koje
stvaraju gledjni organ i – mezenhimskih
ćelija koje stvaraju zubnu papilu i zubni
sakulus.
4. FAZA INICIJACIJE
• Primitivnu usnu šupljinu
(stomodeum) oblaže pokrovni
epitel ektodermalnog porekla koji
se u tom stadiju mu razvoja sastoji
od embrionalnog mnogoslojnog
pločastog epitela.
• Ispod tog epitelnog sloja se nalaze
ektomezenhimske ćelijei započinje
njihova kondenzacija. •
5. • U četvrtoj nedelji embrionalnog
razvoja proliferacijom epitela
nastaju samostalne epitelne
trake (lamina dentalis). One
čine primarnu odontogenu
osnovu
6.
7. • U svakoj vilici nastaje po
deset zubnih pupoljaka,
koje su osnova za razvoj
deset mliječnih zuba u
donjoj, odnosno gornjoj
vilici.
28. • U fazi sekrecije organskog
matriksa ameloblasti izlučuju
organski matriks koji sadrži
65% vode, 20% organskog
matriksa i 15% anorganskog
materijala – apatita.
• • Organski matriks se sastoji od
proteina amelogenina i
enamelina.
H.E.40x. Lamina dentalis se uočava kao zadebljanje oralnog epitela koje je u neposrednoj blizini ektomezenhima na kome su prisutni znaci kondenzacije ćelija. Neproprocionalno veliki jezik je interponiran između palatinalnih procesusa (desno), koji rastu vertikalno nadole. Vidi se deo septuma nasi (gore). U mandibularnim procesusima vidi se Meckel-ova hrskavica i neurovaskularni elementi. Slično je i sa palatinalnim procesusima gde se vidi nazalna kapsula. Primećuju se promene u smislu zadebljanja oralnog epitela.
H.E. 40x. Faza inicijacije. Progresivna proliferacija epitelnih ćelija lamine dentalis i njihova migracija u ektomezenhim rezultiraće stvaranjem zubnog pupoljka.
H.E. 400x. Faza inicijacije. Veće uveličanje prethodne slike.
H.E.100x. Faza inicijacije. Detalj sa prethodne slike.
H.E.100x. Detalj sa prethodne slike. Zubni pupoljak je preko kratke lamine dentalis povezan sa oralnim epitelom.
H.E.400x. Veće uveličanje prethodne slike.
H.E.40x. Faza inicijacije (mandibula). Uočava se zubni pupoljak, Meckel-ova hrskavica i znaci endezmalne osifikacije. Na levoj strani slajda vidi se deo jezika.
H.E.40x. Faza kape(proliferacije) u razvoju zuba. Uočavaju se delovi Meckel-ove hrskavice i spolja od nje znaci endezmalne osifikacije. Vidi se deo jezika (desno) i delovi gl.sublingualis (takođe u razvoju).
H.E.200x. Detalj sa prethodne slike. Uočava se razlika između ćelija spoljašnjeg gleđnog epitela koje su spljoštene po obliku i unutrašnjeg gleđnog epitela koga čine izdužene, cilindrične, paralelno postavljene ćelije. Ćelije unutrašnjeg gleđnog epitela će se u funkciji vremena izdiferencirati u ameloblaste (adamantoblaste), koji će stvoriti gleđ. Iz ovoga proizilazi da je gleđ jedino zubno tkivo ektodermalnog porekla (jedino mineralizovano tkivo koje nije vezivno tkivo). Na spoju spoljašnjeg i unutrašnjeg gleđnog epitela nalazi se cervikalna duplikatura iz koje će se vremenom razviti Hertwig-ova epitelna košuljica, koja ima značaj u razvoju korena zuba.
H.E.400x. Detalj sa prethodne slike. Ćelije unutrašnjeg gleđnog epitela su bazalnom membranom odvojene od ektomezenhimnog tkiva papille dentis.
H.E.40x. Faza kasne histo i morfodiferencijacije. Sloj slabo minerlizovanog matriksa (predentin), interponiran je između odontoblasta i preameloblasta.
H.E.40x. Faza histo i morfodiferencijacije (zvona). Gleđni organ ima oblik zvona po čemu je ova faza dobila naziv. Jasno se uočavaju njegovi delovi: spoljašnji gleđni epitel, reticulum stellatum i unutrašnji gleđni epitel. Ovde se javlja još jedan novi sloj ćelija,stratum intermedium, koga čine ćelije locirane neposredno iznad unutrašnjeg gleđnog epitela. Njihova uloga u razvoju zuba ni do danas nije sasvim razjašnjena. Na spoju spoljašnjeg i unutrašnjeg epitela nalazi se cervikalna duplikatura. Ispod gleđnog organa nalazi se ektomezenhima papille dentis, a čitava struktura obavijena je sacculus dentisom. Uočavaju se znaci endezmalne osifikacije (levo). Iz distalnog dela lamine dentalis formira se tzv. lamina dentalis successorialis, koja je odgovorna za formiranje zametaka stalnih zuba (sasvim desno).
H.E.100x. Detalj sa prethodne slike.
H.E.100x. Detalj sa prethodne slike. Sa leva na desno opisuje se: sacculus dentis (dobro prokrvljen), reticulum stellatum, stratum intermedium, unutrašnji gleđni epitel (preameloblasti) i papilla dentis.
H.E.400x. Detalj sa prethodne slike. Preameloblasti.
H.E.200x. Detalj sa slike 29. Uočava se da je tokom diferencijacije ameloblasta došlo do promene polariteta ćelije, tako da su sada jedro sa organelama postavljeni apikalno, a sekretorne granule bazalno. Sekretorni pol ćelije je bazalni, po čemu se ameloblasti razlikuju od ostalih sekretorno aktivnih ćelija.
H.E.400x. Detalj sa slike 29. Inicijalna dentinogeneza. Između odontoblasta i ameloblasta uočava se zona slabo mineralizovanog matriksa (predentin). Prisustvo predentina, a kasnije i dentina u velikoj meri će kompromitovati ishranu ameloblasta, koji se više ne mogu ishranjivati preko krvnih sudova pulpe, već preko krvnih sudova sacculus dentisa, zbog čega će vremenom doći do znatne redukcije reticulum stellatuma.
H.E.200x. Globularni dentin (dentinogenesis imperfecta). Jasno se uočavaju globule dentina (kalcisferiti). Vide se citoplazmatični produžeci odontoblasta (Tomes-ova vlakna) koja se pružaju u dentinske kanaliće.
H.E.100x. Detalj sa slike 29. Integritet lamine dentalis je ozbiljno narušen.
H.E.400x. Detalj sa prethodne slike. Dezintegrisana lamina dentalis. Uočavaju se tzv. epitelne perle.
H.E. 100x. Detalj sa prethodne slike. Stalni zub u razvoju (faza inicijacije) i lamina dentalis successorialis.
H.E.40x. Faza apozicije. Dentinogeneza i amelogeneza. Dentin je interponiran između oontoblasta i preameloblasta. Bazalna membrana na kojoj leže preameloblasti je izvijena, što doprinosi determinaciji oblika krunice zuba. Objasnite kako.
H.E.100x. Faza apozicije. Dentinogeneza i amelogeneza. Odozgo nadole uočavaju se: reticulum stellatum, ameloblasti, gleđ, dentin, predentin, odontoblasti i pulpa zuba.
H.E. 100x. Faza apozicije. Dentinogeneza i amelogneza. Sa leve strane nadesno uočava se: pulpa zuba, odontoblasti, predentin (svetlo ružičasto) dentin (tamno ružičasto), uzana zona gleđi, ameloblasti, stratum intermedium i reticulum stellatum.
H.E.200x. Dentinogeneza i amelogeneza. Odozgo nadole vide se: reticulum stellatum, stratum intermedium, ameloblasti, gleđ, dentin, predentin, odontoblasti i pulpa zuba.
H.E. 100x. Faza apozicije. Uočava se spoljašnji gleđni epitel iznad koga se nalazi dobro vaskularizovano mezenhimno tkivo sacculus dentisa, a ispod želatinozno tkivo reticulum stellatuma.
H.E.40x. Razvoj korena. Nakon što se rast krunice završi, epitelne ćelije cervikalne duplikature počinju da proliferišu apikalno formirajući Hertwig-ovu epitelnu košuljicu. Ona determiniše oblik, veličinu i broj korenova zuba, i ima značaja u razvoju dentina. Sa leva nadesno: alveolarna kost, periodoncijum, Hertwig-ova epitelna košuljica, papilla dentis.
H.E.100x. Detalj sa prethodne slike.
H.E. 40x. Razvoj korena. Hertwig-ova epitelna košuljica.