1. Bicikl i grad
Perspektive održivog kretanja
Davorin Belamarić
Udruga sindikat biciklista
Tranzicija prema
niskougljičnom razvoju gradova
Tribina Grada Zagreba i UNDP-a Hrvatska
2. Sindikat biciklista se zalaže za:
● Održiv razvoj i održivu mobilnost
● Poboljšanje uvjeta za korištenje bicikla kao efikasnog,
održivog i zdravog prijevoznog sredstva – za sve dobne
i socijalne skupine
● Gradski promet kao efikasno kretanje ljudi (a ne
pojedinih vozila - auta, bicikala, autobusa, ...)
Želimo transformaciju gradova u
čiste, sigurne, ugodne i zelene
gradove, po mjeri čovjeka,
promičući bicikliranje kao
poželjan oblik prijevoza...
3. Zašto volimo bicikl
•Efikasan za gradske prometne gužve
•Rekreacija, zdravlje
•Ekološki odgovorno prijevozno sredstvo
•Jeftin
–Nabava
–Održavanje
•Dostupnost, parkiranje
•Tišina
5. Suvremeni urbani problemi
• zagađenje zraka, buka >”ekološki otisak gradova”
– mnogi problemi su vezani uz motorizirani promet
– Najozbiljniji problem zagađenja zraka u svijetu danas uzrokuju
motorna vozila u urbanim sredinama*
• Gradovi su centralna čvorišta sektora transporta > količini
stakleničkih plinova doprinose sa 75% udjela**
6. Transport Average PMPG
Bicycle [3] 984
Walking [1] 700
Freight Ship [10] 340
Running [2] 315
Freight Train [7] 190
Plugin Hybrid [5] 110
Motorcycle [4] 72
Passenger Train [7] 72
Airplane [9] 43
Bus [8] 38
Car [4] 36
18-Wheeler (Truck) [5] 32
Light Truck, SUV, Minivan [4] 31
Efikasnost pojedinih prijevoznih sredstava
(PMPG – milja po galonu)
10. U nekim groznim gradovima naći ćemo podzemnu
željeznicu, ali nećemo naći kvalitetne pločnike zato što
građani s višim prihodima posjeduju automobile. Oni
imaju i svu političku moć pa ljudi koji samo pješače
nisu uvaženi. Automobili parkirani na pločnicima su
također jedan od simbola manjka demokracije.
(Enrique Penalosa, Bogota)
11. Prednosti povećanja korištenja
bicikla za cijelu zajednicu
• Manji pritisak automobila na javni prostor i javni
budžet
• Manje prometne gužve (čekanja, frustracije)
• Manja potrošnja goriva, manje zagađenja
• Manje prometnih nesreća, manje poginulih
• Manji troškovi zdravstva (bolesti)
• Veća kvaliteta života u gradu (javni prostori)
• Manji troškovi prometne infrastrukture
• Manji troškovi kretanja
14. Suvremeni Zagreb - zelena vizija?
• Pokret “Zdravi grad” (1987.)
• Europska povelja o gradu (1993.)
– Zagreb 2000+, Nova urbana strategija
• GUP(2003.; 2007.)
• Zagrebplan (2011.-2013/14.)
• Prilog novoj regulaciji biciklističkog prometa
(Ključarić, Ordulj, Tepeš, Ivanko, 2012.)
15.
16.
17. Biciklističke staze/trake na području grada Zagreba (Gradska uprava - Gradski
ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet - Sektor za promet i ceste)
18.
19.
20.
21. Stvarnost zagrebačke biciklističke
infrastrukture
• Postojeće staze su isprekidane (raskrižja,
rubnjaci, barijere)
• Postojeće staze nisu dobro povezane u
mrežu
• Ograničena dostupnost pojedinih kvartova
• Nedovoljna kvaliteta i kapacitet parkirališta
• Nedovoljna kvaliteta mnogih staza
• Paradigma automobilskog prometa
25. Grad pogodan za bicikliranje je grad
dobar za ljude!
• Destimulacija
motornog prometa
• Smanjenje brzine
• Zaobilazni putevi za
aute, izravni za bicikle i
javni prijevoz
• Ugodne zone za
pješačenje
26.
27. Od političke volje do
održive urbane mobilnosti
• Porast korištenja bicikala u gradu koristi svim
sugrađanima, ne samo biciklistima
• Povećanje udjela biciklističkog prometa u gradu nije
dodatni trošak nego ušteda
• Bicikliranje treba biti ravnopravan dio gradskog
prometa s adekvatnim udjelom financiranja iz budžeta
za prometnu infrastrukturu – nasuprot sadašnjih pola
promila (Zagreb)
• Promjena paradigme i stereotipa
• Izbor odgovarajućih ljudi za provedbu transformacije –
koji zaista svakodnevno koriste bicikl
28. Broj ljudi koji mogu proći prostorom širokim
3,5 m u urbanom okruženju kroz sat vremena
Iskoristivost
gradskog
prostora za
razna
prijevozna
sredstva
34. Referentna literatura
•Babović, Milka (2008) “Povijest zagrebačkog sporta:
Biciklizam”. Zagreb moj grad, 2(17): 12-15.
• Horton, D., Cox, P. i P. Rosen (ur.) (2007) Cycling and
Society. Aldershot: Ashgate.
• Horton, Dave i John Parkin (2012) “Conclusion:
Towards a revolution in cycling”, u: John Parkin (ur.)
Cycling and Sustainability, London: Emerald (str. 303-
326)
•Illich, Ivan (1973) Tools for Conviviality. London: Calder
and Boyars.
• Sheller, M., Urry, J. (2006) The New Mobilities
Paradigm. Environment and Planning A 38(2), 207-226.
35. • Rietveld, Piet i Vanessa Daniel (2004) Determinants of
bicycle use: do municipal policies matter? Transport
Research Part A, 38(2994): 531-550.
• Heinen, Eva, Wee, Bert van i Kees Maat (2010)
„Commuting by Bicycle: An Overview of the Literature.“
Transport Reviews, 30(1): 59-96.
• Kenworthy, Jeffrey R. (2006) The eco city: Ten key
transport and planning dimensions for sustainable city
development. Environment and Urbanization, 18(1): 67-
85.
• ***Službeni glasnik grada Zagreba, godina 2003, Broj
14 od 31. srpnja 2003.
36. • WHO (2008) Health economic assesment tool for
cycling. Copehagen: World Health Organization.
• Fernandez-Heredia, Alvaro i Andres Monzon (2010)
Cyclists' travel behaviour, from theory to reality.
Izlaganje održano na 12th WCTR Conference, 11.-
15.6.2010., Lisbon, Portugal. URL:
http://oa.upm.es/6872/2/INVE_MEM_2010_74567.pdf
• Hinšt, Zlatko (1993) Socio-ekološki aspekti prometa i
položaj marginalnih grupa: Primjer Zagreba. Magistarski
rad. Sveučilište u Zagrebu.
• Vivanco, Luis A. (2013) Reconsidering the Bicycle. New
York and London: ROutledge.
• http://truecostblog.com/2010/05/27/fuel-efficiency-
modes-of-transportation-ranked-by-mpg/
