1. Sile među česticama u građi
tijela. Brownovo gibanje.
Difuzija
Molekularna struktura
tvari i agregatna
stanja tvari
2. Molekularna struktura tvari
Lukrecije i Demokrit (370. pr. K.) su
bili
začetnici atomističke teorije ili teorije
koja kaže da se tvari sastoje od atoma.
3. ATOM
Atom se sastoji od atomske jezgre i
elektronskog omotača. U atomskoj su
jezgri protoni i neutroni, dok su u
elektronskom omotaču elektroni koji
kruže oko jezgre.
4. Molekularna struktura tvari
Ako je tvar elementarna, ona je građena od
atoma, npr. aluminij, bakar.
Ako je tvar složena, tj. ako je u pitanju
kemijski spoj, ona je građena od molekula,
npr. voda, kisik, šećer.
7. Brownovo gibanje
Nesređeno gibanje neke čestice
suspendirane u tekućini tumači se kao
posljedica niza srazova molekula
tekućine i strane čestice jer na česticu
djeluju molekule silama.
9. Osnovni aspekti čestične prirode tvari
• Struktura tvari je diskretna, a ne
kontinuirana (čestice)
• Čestice tvari su vrlo male, stalno se
gibaju i među njima postoje razmaci
(prazan prostor)
• Makroskopska svojstva tvari posljedica
su rasporeda i međudjelovanja čestica.
12. Molekularna struktura tvari
• Raspored čestica u čvrstoj tvari je
pravilan – tvar je kristalne strukture.
• Čestice su raspoređene nepravilno –
tvar je amorfne strukture
13. KRUTO STANJE
Raspored čestica je pravilan, slabo se
mijenja i čestice titraju oko
ravnotežnog položaja. Čestice su
čvrsto vezane.
14. TEKUĆE STANJE
Čestice su slabije vezane, razmak
čestica je veći, gibanje čestica je
intenzivnije, raspored čestica
je nepravilan i često se mijenja.
15. PLINOVITO STANJE
Čestice praktički i nemaju međusobnu
vezu, razmaci između čestica su jako
veliki i nepravilni, čestice izvode vrlo
nesređeno i intenzivno
gibanje.