Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.

Privatna jezično-informatička gimnazija “Svijet”
Kačićeva 3B
Zagreb

Flora i fauna moga kvarta

Učenica: Lucija B.

Razred: 4.a

Profesorica: Adriana Ivandić

Zagreb, travanj 2011.

1

SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................ 3
2. FLORA .............................................................................................................................. 4
2.1. Tisa ................................................................................................................................. 4
2.2. Divlji kesten ................................................................................................................... 6
2.3. Bazga .............................................................................................................................. 8
2.4. Žalosna vrba ................................................................................................................. 10
2.5. Hibridna platana ........................................................................................................... 12
2.6. Tulipan ......................................................................................................................... 13
2.7. Obični bor ..................................................................................................................... 15
2.8. Vrba .............................................................................................................................. 17
2.9. Magnolija ..................................................................................................................... 19
2.10. Maslačak ....................................................................................................................... 20
2.11. Tratinčica ...................................................................................................................... 21
2.12. Lipa............................................................................................................................... 22
3. FAUNA ............................................................................................................................ 24
3.1. Golub ............................................................................................................................ 24
3.2. Kuna zlatica .................................................................................................................. 26
3.3. Vjeverica ...................................................................................................................... 28
3.4. Jež ................................................................................................................................. 29
3.5. Pas ................................................................................................................................ 30
3.6. Muha............................................................................................................................. 31
3.7. Obični vrabac ............................................................................................................... 33
3.8. Sjenica .......................................................................................................................... 35
3.9. Sova .............................................................................................................................. 36
3.10. Vrana ............................................................................................................................ 38
3.11. Gujavica ....................................................................................................................... 39
3.12. Kos ............................................................................................................................... 41
4. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 42
IZVORI INFORMACIJA: ....................................................................................................... 43

2

1. UVOD

Cilj ovog projekta je sistematski nabrojiti i opisati tipične žive organizme na području moga
kvarta.
Živim u kvartu “Ribnjak” na Medveščaku koji je prilično urbaniziran pa je time priroda
devastirana i prilago ena životu u gradu. Većina površina je prekrivena betonom i asfaltom,
ali ipak su ostavljene zelene površine od kojih je najveća park “Ribnjak”. Park “Ribnjak je
hortikulturni spomenik (spomenik parkovne arhitekture) jer ima visoku estetsku i kulturno –
povijesnu vrijednost. Park je početkom XIX st. uredio biskup Aleksandar Alagović. Većina
opisa odnosi se na organizme koji se mogu naći u ovom parku.

3

2. FLORA

Flora (latinski flos cvijet), biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela Zemljine površine (kontinenta, geografskog
područja, zemlje, oblasti) ili nekog odre enog vremenskog razdoblja u prošlosti Zemlje,
odnosno geološkog sloja, npr.: flora Europe, flora Balkana, flora devona, flora karbona ili
onaj biljni svijet koji se prilagodio životu u jednoj odre enoj sredini, npr. morska flora,
bakterijalna flora mlijeka, intestinalna flora. Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnih
svojti govori se npr. o flori bakterija, flori alga, o vaskularnoj flori. S obzirom na množinu
biljnih svojti govori se o područjima s više ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvom
biljnih tipova odlikuje se npr. flora Balkanskog poluotoka. S genetskog se geografskog
stajališta flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju flornim elementima.

Proučavanjem flore pojedinih područja bavi se geobotanika.

2.1. Tisa

Carstvo: Plantae
Koljeno: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Taxaceae
Rod: Taxus
Vrsta: Taxus baccata

Cijela biljka je otrovna, osimsočnog dijela ploda (arilus) koji je crven (crvena boja privlači
ptice). Ptice pojedu plod i defekacijom prenose koštice. Raste kao crnogorični grm ili kao
nisko drvo, ali isto zna narasti do 15 metara visine, a deblo dosegne i preko 1 metra u
promjeru. Bobičasta je ploda i tamnozelenih iglica. Za drvo tise je potrebno naglasiti na njenu
izvanrednu tvrdoću i žilavost kao i izuzetnu otpornost na truljenje. Svi dijelovi tise, naročito
iglice, su joj IZRAZITO OTROVNE. Zbog ljepote, tisu se uzgaja i u gradskim parkovima. U
Republici Hrvatskoj je zaštićena zakonom. Tisin životni vijek nerijetko biva i tisuću godina.

4

2.2. Divlji kesten

Carstvo: Plantae

Koljeno: Eurosids II

Razred: Sapindales

Red: Sapindaceae

Porodica: Aesculus

Rod: A.sect.Aesculus

Vrsta: Aesculus hippocastamum

Potiče iz Perzije, a plodovi su nejestivi, no zbog svoje ljepote je omiljeno stablo u parkovima,
koje dostiže i starost od 200 godina, a cvjetovi, kora i plodovi se koriste u narodnoj medicini.

Naraste do 20 metara s velikim prstenastim listovima koji se sastoje od većinom 7 listića
klinastog oblika zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom položaju i
čunjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolac
ploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosme e boje s
bijelom mrljom.

Cvjeta u svibnju, a plodovi sazrijevaju u rujno i listopadu.

6

Slika 2. – Divlji kesten

7

2.3. Bazga

Carstvo: Biljke

Divizija: Magnoliophyta

RAzred: Magnoliopsida

Red: Dipsacales

Porodica: Adoxaceae

Rod: Sambucuz

Vrsta: Sambucus nigra

Bazga je listopadni grm, rje e drvo, koje naraste od 4-6 m, rje e do 10 m. Listovi su joj
poredani u parove, dugi od 10-30 cm. Bazga je hermafroditna biljka. Cvjetovi su grupirani u
velike strukove, promjera 10-25 cm. Pojedini cvjetovi su bijeli, promjera 5-6 mm, sa 5 latica.
Cvjeta sredinom ljeta. Plod je mala tamna bobica, 3-5 mm u promjeru, grupirana u velikim
grozdovima. Raste na sunčanim mjestima, i na vlažnim i na suhim zemljištima.

Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje
mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je tako er moguće
peći.

8

Slika 3. - Bazga

Slika 4 – Bazga

9

2.4. Žalosna vrba

Carstvo: Plantae


Razred: Magnoliopsida

Red: Malpighiales

Porodica: Salicaceae

Rod: Salix

Vrsta: S. babylonica

Žalosna vrba (lat. Salix babylonica) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat.
Salicaceae).

Porijeklom je iz sjeverne Kine. Raširena je po Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Došla je u
Europu, putom svile. Kod nas se sadi u parkovima, vrtovima i na grobljima. I to ženski
primjerci.

Raste kao drvo visoko do 15 m. Izbojci su vrlo dugi, tanki i vise. Lišće je 8 do 15 cm dugo,
odozdo sivo-zeleno, golo, kad uvene posme i. Prašnika su 2. U cvijetovima su po 2 žlijezde.
Rese su na postranim mladicama. Cvate za ili iza listanja. Cvijetni priperci su žuti, ujednačene
boje. Oprašivanje kukci i vjetar.

10

Slika 5. – Žalosna vrba

11

2.5. Hibridna platana

Porodica: Platanaceae (platanovke)

Habitus: listopadno stablo visine do 35 m, velike i široke krošnje

Kora: šarena, u različitim tonovima sme e, sive i žućkaste boje; ljušti se u krpama

Pupovi: spiralni, čunjasti i obavijeni s jednom golom i sjajnom ljuskom; ožiljak otpalog lista
je prstenast i okružuje cijeli pup

Listovi: jednostavni, dlanasto razdijeljeni i do 25 cm dugi; lisna peteljka je na bazi šuplja i
unutar nje se razvija pup

Slika 6. – Hibridna platana

Slika 7.- Hibridna platana

12

2.6. Tulipan

Carstvo: Plantae


Razred: Liliopsida

Red: Liliales

Porodica: Liliaceae

Rod: Tulipa

Tulipan je biljka koja ima lukovicu (geofita) koja je kruškolikog oblika, zaobljena s jedne
strane, a s druge spljoštena. Dobio je ime po turskoj riječi tulipant što znači turban. Iz
lukovice raste niska biljka, visine izme u 10 i 70 cm. Najčešće ima 2-6 listova (pojedine vrste
imaju do 12 listova), zelene ili blijedozelene boje, dosta širokih, prema vrhu zašiljenih,
donekle mesnatih. Cvjetna stapka je mesnata, krhka, na kraju se nalazi kupasti, zdjelasti,
resasti ili zvjezdasti cvijet. Cvjetovi su veliki i rastu na vrhu stabljike. Uobičajeno je da jedan
cvijet raste na jednoj stabljici, premda postoje vrste koje imaju i do 4 cvijeta na jednoj
stabljici. Cvjetovi su veliki, raznih boja, najčešće s tri latice, velikim tučkom u sredini i
prašnicima oko tučka. Cvate od travnja do svibnja. Dijele se na dva načina; po obliku cvijeta i
po vremenu cvatnje.

13

Slika 8. - Tulipan

14

2.7. Obični bor

Carstvo: Plantae

Divizija: Pinophyta

Razred: Pinopsida

Red: Pinales

Porodica: Pinaceae

Rod: Pinus

Vrsta: P. sylvestris

Visok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika. Kora je na
gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama.
Donji dio debla ima sivosme u, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i
tanka.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u
obliku malih sme ih ili crvenih šišarica. Oprašivanje vjetrom.

Šišarke (češeri) su svjetlosme i ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise.
Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2-3 cm
široke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na
vrhu.

15

Slika 9. – Obični bor

16

2.8. Vrba

Carstvo: Plantae


Klasa: Magnoliopsida

Red: Malpighiales

Porodica: Salicaceae

Rod: Salix sp.

Vrba je biljka iz roda Salix koji okuplja do 350 vrsta. Obično raste kao drvo, mada može
poprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala. Grane su tanke i dosta savitljive, mada
često dolazi do lomljenja grana zbog njihove krhtosti. List je većinom uzak i zašiljen na vrhu,
tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju.

Vrba je dvodoma biljka koja ima "muške" i "ženske" cvjetove. Na jednom drvetu mogu se
naći cvjetovi samo jednog pola, dakle ili muški ili ženski cvjetovi. Plod sadrži mnogobrojne
sjemenke koje se lahko rasijavaju, a koje sazrijevaju prije ili istovremeno sa cvjetanjem.

Raste obično na plavnim područjima, uz rijeke ili na vodenastim tlima.

Vrba posjeduje i ljekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja koji
ublažava bolove i pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se i
mladice sa pupoljcima na vrhu.

17

Slika 10. - Vrba

18

2.9. Magnolija

Carstvo: Plantae

Rod: Magnoliaceae

Vrsta: Magnolia

Kao ukrasna biljka, magnolija je poznata već više od 1400 godina. Otkrio ju je davne 1638
godine Francuz po imenu Pierre Magnol po kojem i nosi ime. Potječe iz istočne Azije i
sjeverne Amerike a danas se proširila na gotovo sva urbanizirana područja i gradske sredine.

Slika 11 - Magnolija.

19

2.10. Maslačak

Carstvo: Plantae



Red: Asterales

Porodica: Asteraceae

Rod: Taraxacum

Vrsta: Taraxacum officinale L.

Ima 25 vrsta maslačaka, i obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Česta
je livadska biljka. U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za
smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je tako er jestiv, tj. listovi kada su obareni, i uzgaja se
kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta. Cvat maslačka je žute boje i sastoji se od 2
vrste cvjetova: jezičasti i cjevasti.

Slika 12. - Maslačak.

20

2.11. Tratinčica

Carstvo: Plantae



Red: Asterales

Porodica: Asteraceae

Rod: Bellis

Vrsta: B. perennis

Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u sredini žute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetne
glavice, oko 15, iznimno do 30 mm široke. Involukrum je polukuglast, složen u dva reda od
duguljastih dlakavih listića. Listovi su lopatičastog ili jajastog oblika, s jednom provodnom
žilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su
složeni u prizemnu rozetu. Roške su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge, bez kunadre. Cvate
skoro cijelu godinu, od ranog proljeća do zime. Tratinčica je cvat.

Slika 13.- Tratinčica

21

2.12. Lipa

Carstvo: Plantae
Red: Malvales
Porodica: Malvaceae
Rod: Tilia
Vrsta: Tilia sp

Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko
stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupirani u
kitama.Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da pro e i za 5 do 6 dana. U usporedbi
sa bagremom mnogo je nepouzdanija. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia
tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia). Zahtijeva od
vjetrova zaštićena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja. Stari Slaveni su
živjeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može
zaključiti da su Slaveni prije prijelaza na kršćanstvo poštivali idolopoklonstvo šume, dakle i
mislima bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao idol.
Običaj idolopoklonstva lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa
utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara.
Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama
Slaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće. Za lijek
se sabire cvijet sa pricvjetnim listovima (ako je lijepe zelene boje). Inače se beru samo
cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu,
na prozračnom mjestu, ponajbolje na tavanu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju
prirodnu boju i ugodan miris. Lipovi cvjetovi koriste se za liječenje prehlade i bolesti dišnih
organa. Pospješuju znoj i mokraću. Preporučuje se u liječenju kroničnog kašlja, bolova kod
mokrenja, umora i preuzbu enosti živaca. Čisti krv.

22

3. FAUNA

Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea) skupni naziv za sav životinjski svijet neke odre ene
životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u
prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj,
kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, špilja itd. Za razliku od faune, sav se biljni svijet
naziva florom. Kao skupni naziv za sav živi svijet, floru i faunu, neki noviji autori
upotrebljavaju termin biot.

3.1. Golub

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Razred: Aves

Red: Columbiformes

Porodica: Columbidae

Rod: Columba

Vrsta: C. livia

Od divljih golubova pećinara (lat. Columba livia) potječu sve domaće pasmine golubova.
Spada u porodicu golubova, red golupčarki, i ima oko 15 podvrsta. Dužina mu 32-34 cm,
raspon krila oko 63 cm, dužina repa 10 cm, a teži oko 330 g. Golubica je nešto manja. Ova
ptica ima perje škriljasto plave, mutnoplave boje. Perje na grudima i na vratu ima metalan
odsjaj, koji je obično s donje strane purpurnog sjaja, dok je s gornje strane plavozelenog
metalnog sjaja. Na krilima se nalaze dvije crne pruge (trake) i jedan crno obojeni široki
završni rub na repu. Na donjem djelu le a nalazi se svijetlije perje. Ženka je nešto blije e boje
i ima znatno manje sjaja na grudima i vratu.

24

Slika 14. - Golub

25

3.2. Kuna zlatica

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Razred: Mammalia

Red: Carnivora

Porodica: Mustelidae

Rod: Martes

Vrsta: M. martes

Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne
polovice Staroga Svijeta. U Europi je stalni stanovnik Skandinavije, Rusije, Engleske,
Njemačke, Francuske, Ma arske, Italije, cijelog Balkana, Bugarske, Rumunjske i Poljske.

U mom kvartu se može vidjeti noću kada ide u lov i skriva se ispod automobila na parkingu.

U duljinu naraste 50-55 cm, rep je oko 35 cm dug, vagnuti može 1,5-1,8 kg. Po gornjem
dijelu tijela dlaka krzna joj je tamno sme e boje, na njuški svijetlo sme a, sa strana i po
trbuhu žućkasta, na nogama crno-sme a. Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obraštena
dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred
večer izlazi u lov i lovi tokom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, od
nejakog laneta i zeca sve do miša, od tetrijeba gluhana do sitne pjevice. U stanju je zaklati i
odraslu, od zime oslabljenu srnu. Glavni dio plijena sačinjavaju sitni sisavci, pogotovo
glodavci koji žive na stablima, vjeverice i puhovi. Pljačka gnijezda ptica, voli med i slatke
plodove (trešanja, šljiva, malina i šumskoga drveća).[1]Pari se jedan puta godišnje, od VI-VIII
mjeseca, no može se znakove parenja primijetiti i u I-II mjesecu. Ta pojava je u vezi s
postojanjem embriotenije kod zlatice. Ženka nosi oko 260-305 dana. Mlade nalazimo od III-
IV mjeseca, u jednom leglu 3-5 mladunaca (neki puta i po 7), ženka ima 4 sise. Mladi ostaju
slijepi 34-38 dana, sišu 7-8 tjedana. Spolno dozore u dobi izme u 15-39 mjeseci. Životni vijek
kune zlatice iznosi 10-12 godina.

26

Slika 15. – Kuna zlatica.

27

3.3. Vjeverica

Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Rodentia
Porodica: Sciuridae
Rod: Sciurus
Vrsta: S. vulgaris

Crvena vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica
Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu.

Životni prostor: stare bjelogorične, crnogorične i miješane šume, parkovi, vrtovi; u Alpama do
visine 2000m.

Obilježja: odozgo- crvenosme a poput lisice, katkada crna (osobito planinska), odozdo-
bijela; oči i uske velike (zimi s čupercima dlaka na vrhovima uski); rep dug, kitnjast.

Način života: spretno i brzo se penje i skače, po deblima i glavom nadolje; daleko skače;
veliko, loptasto gnijezdo od grančica i mahovine gradi u krošnjama, dupljama;

Slika 16. - Vjeverica.

28

3.4. Jež

Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Infrarazred: Eutheria
Nadred: Laurasiatheria
Red: Eulipotyphla
Porodica: Erinaceidae

Ježevi (Erinaceidae) su porodica sisavaca. Najpoznatiji pretstavnici porodice koji žive u
Europi su tamnoprsi (Erinaceus europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor). Krzno
ježeva je najčešće neupadljivo sme e ili sive boje. Ježevi imaju kao vrlo učinkovitu obranu na
le ima i bokovima bodlje (tamnoprsi jež ih ima oko 6 do 8 tisuća). Bodlje su preoblikovana
dlaka, i iznutra su šuplje. Svaka bodlja ima poseban mišić (Musculus arrestor pili) koji
upravlja njenim položajem. Kad su ugroženi, sklupčaju se u kuglu. Zubi su im šiljasti i oštri,
dobro prilago eni njihovom načinu prehrane. Ježevi žive u vrlo različitim staništima. Pravi
ježevi vole suha područja, može ih se sresti u rijetkim šumama, na travnjacima i livadama, ali
i na kultiviranim područjima, kao i na zelenim površinama u gradovima. Hrana ove skupine
životinja su u prvom redu beskralješnjaci (kukci i njihove larve kao i kolutićavci), no jedu i
male kralježnjake kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće.

Slika 17. - Jež.

29

3.5. Pas

Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Canidae
Rod: Canis
Vrsta: C. luppus
Podvrsta: C. l. familiaris

Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa
(Canidae). Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve do
danas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinja
različitih oblika, veličina i sposobnosti.

Pas je životinja koja pripada čoporu, koji ima uro enu potrebu za životom u sustavu
hijerarhije. Već sa 4 do 5 tjedana očigledno je koji dio legla je dominantniji i kako se ta
dominacija iskazuje. Dominantno štene je ono koje prvo jede, koje započinje igru i ono koje
se usudi izaći iz legla.Kad napusti leglo, štene dobiva novo društvo koje čine svi članovi
jednog kućanstva; i ljudi i životinje. Odvojeno od sigurnosti i topline legle, neće se opustiti
dok potpuno ne upozna novi teritorij.

Slika 18. - Pas

30

3.6. Muha

Carstvo: Animalia

Koljeno: Insecta

Razred: Arthropoda

Red: Diptera

Podred: Brachycera

Infrared: Muscomorpha

Sekcija: Calyptratae

Nadporodica: Muscoidea

Porodica: Muscidae

Muhe (Muscidae) su porodica srednje velikih do velikih dvokrilaca (Diptera) s usnim
organima za lizanje i sisanje, koji su kod nekih preobraženi za probadanje kože životinja.

Ličinke se hrane biljkama, truleži ili su nametnici. Neke žive u vodi.

Najpoznatije su vrste: kućna muha (Musca domestica), sobna muhica (Fannia canicularis),
pakosna pecavka (Stomoxys calcitrans). Hrane se cvjetnim sokom (cvjetarke), trulim i
svježim organiskim tvarima (kućna muha), krvlju (pecarka, zajedavka), hvatanjem
drugih kukaca, itd. Neke vrste muha polažu svoja jaja u trulo meso životinja, otvorene rane ili
gusjenice/ličinke drugih kukaca.

31

3.7. Obični vrabac

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Potkoljeno: Vertebrata

Razred: Aves

Red: Passeriformes

Podred: Passeri

Porodica: Passeridae

Rod: Passer

Vrsta: P. domesticus

Obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac a često i vrabac (lat. Passer domesticus)
je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca.

Odrasli vrabac je velik 14-16 cm i težak 24-38 g, i malo je veći od poljskog vrapca. Raspon
krila iznosi 25 cm. Tijelo mu je često "napuhano", spojeno s manjom glavom. Na glavi ima
kratki, stožasti kljun. Na nogama ima četiri prsta, a rep je kratak. Kad leti, maše krilima
nekoliko puta u sekundi. Odlično i brzo leti. Pod krilima se nalazi bijela mrlja.

33

Slika 20. – Obični vrabac

34

3.8. Sjenica

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Razred: Aves

Red: Passeriformes

Podred: Passeri

Porodica: Paridae

Sa izuzetkom tri monotipična roda Sylviparus, Melanochlora i Pseudopodoces, sjenice su
izuzetno sličnog izgleda, i opisane su kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tiče
generalne morfologije". Uobičajena dužina im je 10-16 cm, a kod monotipičnih rodova to je
9-21 cm. Po težini variraju od 5 do 50 grama, odnosno od 7 do 30 grama kada se tri netipična
roda uklone. Većina varijacija u porodici se odnosi na boju perja.

Kljunovi sjenica su uglavnom kratki, i variraju od zdepastih do finih, ovisno o ishrani. Vrste
koje se više hrane kukcima imaju finije kljunove, a one koje jedu sjemenje imaju zdepastije.
Najneobičniji kljun ima vrsta Pseudopodoces humilis, čiji je dug i zakrivljen.

Slika 21 - Sjenica

35

3.9. Sova

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Razred: Aves

Podrazred: Neornithes

Red: Strigiformes

Porodica: Strigidae

Sove uglavnom love noću i noćne su životinje. Pažljivo vrebaju svoj plijen, a kada ga
ugledaju gotovo nečujno se spuste i napadnu. Sovino preje je vrlo mekano, a posebno je
prilago eno preje na krilima koje na prednjem kraju imaju nazubljen rub. To im sve zajedno
pomaže da sovin let bude potpuno nečujan te ju učini vještim lovcem. Prehrana joj je
raznilika, lovi male sisavce, ptice, vodozemce i kukce.

Slika 22. - Sova

36

Slika 23. - Sova

37

3.10. Vrana

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Razred: Aves

Red: Passeriformes

Podred: Passeri

Natporodica: Corvoidea

Porodica: Corvidae

Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne gra e, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta
osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su
uglavnom crne ili plave; me utim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a
mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu
spadaju najveće vrapčarke.

Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica,
voća, sjemenja i strvina. Me utim, mnoge su se vrste odlično priagodile životu u gradovima i
ishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace.

Slika 24. – Vrana

38

3.11. Gujavica

Carstvo: Animalia
Natkoljeno: Lophotrochozoa
Koljeno: Annelida
Razred: Clitellata
Podrazred: Oligochaeta
Red: Haplotaxidae
Podred: Lumbricina
Natporodica: Lumbricoidea
Porodica: Lumbricidae
Vrsta: Lumbricus terrestris

Gujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica iz
potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.

Tijelo im je sastavljeno od velikog broja kolutića i pokriveno je kožom. U svakom kolutiću
ponavljaju se isti organi (krvne žile, cjevčice za izlučivanje, gangliji i drugo). U koži
su žlijezde koje izlučuju sluz, što gujavici olakšava kretanje u tlu. Kretanju pomažu snažni
mišići i osam odnosno četiri para četina koje se nalaze na svakom kolutiću.

Probavni sustav čine usta, ždrijelo i dugačko crijevo koje završava crijevnim otvorom.
Probijajući se kroz tlo gujavica guta zemlju i lišće. Razgra ene hranjive tvari odlaze u krv, a
neprobavljene tvari i rahla zemlja izlaze kroz crijevni otvor. Krvotok im je zatvoren. Sastoji
se od le ne i trbušne krvne žile koje su me usobno povezane prstenastim žilama u svakom
kolutiću. Krvne žile im se granaju u tanke kapilare koje u koži preuzimaju kisik. Disanje
gujavica obavlja kožom koja je uvijek vlažna. Preko nje plinovi difuzijom lako ulaze u krv i
izlaze iz krvi u okoliš. Za izlučivanje ima u svakom kolutiću po dvije cjevčice za izlučivanje.
Na trbušnoj strani tijela gujavica ima ljestvičav živčani sustav. U svakom kolutiću nalaze se
po dva ganglija me usobno povezana živčanim vrpcama. U nekoliko kolutića prednjeg dijela
nalaze se muški i ženski spolni organi. Gujavica je dvospolac, ali oplodnja je unutarnja.
Gujavica i njezini srodnici razvili su se od drevnih kolutićavaca.

39

Slika 25. – Gujavica

40

3.12. Kos

Carstvo: Animalia

Koljeno: Chordata

Klasa: Aves

Red: Passeriforme

Porodica: Turdidae

Rod: Turdidae

Vrsta: T. merula

Ptica je velika oko cm i teška je od 80-125 grama. Mužjak je crne boje perja, crno-sme e boje
nogu, a kljun je dug i žuto-crvene boje. Ženka kosa je sme e boje s ponekom crnom mrljom i
prilično je neugledna, nešto je svjetlije boje na trbuha koji je posut mnoštvom pjegica
sme kaste boje. Noge su joj tanke i sivometalne boje s četiri prsta na kojima se nalaze
sitne kandže. Kos spada u grupu ptica pjevačica. Uglavnom živi uz šumarke, na livadama, u
gradovima itd. Nastanjuje mnoge dijelove Europe, Azije i Australije. Kos je svežder koji se
uglavnom hrani insektima,puževima, crvima, obožava iskopavati gliste u vrtovima a
dopunjava prehranu i orasima, sjemenkama i koštunjavim voćem. Zimi jede bobice koje
ostaju po granama i razne sjemenke koje nalazi. Ženke i mladi mužjaci do 1 godine starosti se
sele, a mužjaci ostaju.

Slika 26. – Kos

41

4. ZAKLJUČAK

Promatranjem biljnog i životinjskog svijeta u mom kvartu vidi se da su prisutni organizmi
koji su kultivirani od čovjeka ili oni koji su se prilagodili uvjetima urbanog staništa. Od
biljaka koje rastu tu su uglavnom one koje se koriste u parkovnoj arhitekturi a samonikle
biljke se smatraju korovima i neumorno se suzbijaju. Od životinja se mogu vidjeti uglavnom
kućni ljubimci ali i velik broj ptica, naročito pjevica, vrana, a od grabljivica česta je sova i
škanjac koji se gnijezdi na zagrebačkoj katedrali. Brojni su i razni glodavci dok se zvijeri
rijetko vide kao opisana kuna. Kukci su najprisutniji i s najviše predstavnika iako se
zaprašivanjem suzbijaju. U parku “Ribnjak” može se vidjeti i vodozemce žabu . Prema svemu
vi enom može se zaključiti da u okolnostima potpune promjene prirodnog staništa mnogi
organizmi se mogu prilagoditi novim okolnostima i tom ukazuje na snagu evolucijskog
procesa.

42

IZVORI INFORMACIJA:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisa_(biljka)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Divlji_kesten

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazga

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDalosna_vrba

http://www.tamariscompany.com/index.php?option=com_content&view=article&id=94%3A
hibridni-platan&catid=156%3Alistopadno-drvee&Itemid=8&lang=sr

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tulipan

http://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_bor

http://bs.wikipedia.org/wiki/Vrba

http://mojcvijet.hr/content/view/270/73/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Masla%C4%8Dak

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tratin%C4%8Dica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sove

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrana

http://bs.wikipedia.org/wiki/Golubovi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kuna_zlatica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crvena_vjeverica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C5%BEevi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87i_pas

http://hr.wikipedia.org/wiki/Muhe

http://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_vrabac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sjenica

43

Ime i prezime: Lucija Beljan

Datum: 15.10.2010. Vrijeme: 16:00

Temperatura: 13°C

Popis životinja

Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija

Golub Columba livia 2 Slika 14

Pas Canis familiaris 2 Slika 18

Muha Musca domestica 2 Slika 19

Obični vrabac Passer domesticus 2 Slika 20

Sjenica Parus sp. 2 Slika 21

Gujavica Lumbricus terrestris 2 Slika 25

44

Vrana Corvidaea 1 Slika 24

* brojnost mjerite ovim oznakama:
1 – od 1 do 10 jedinki
3 – više od 50 jedinki

45


Datum: 15.10.2010. Vrijeme:16:00

Temperatura: 13°C

Popis biljaka


Tisa Taxus baccata 1 Slika 1

Divlji kesten Aesculus hippocastanum 1 Slika 2

Bazga Sambucus 1 Slika 3

Žalosna vrba Salix babylonica 1 Slika 4

Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6 i 7

Obični bor Pinus sylvestris 1 Slika 9

Vrba Salix 1 Slika 10

46

Magnolija Magnolia liliflora 1 Slika 11

47


Datum: 1.2.2011. Vrijeme: 15:00

Temperatura: 0°C

Popis životinja


Golub Columbidae 1 Slika 14



Sjenica Passeriformes 1 Slika 21

Sova Strix strix 1 Slika 22


48

Kos T. merula 1 Sllika 26


49


Datum: 1.2.2011. Vrijeme: 15:00

Temperatura: 0°C

Popis biljaka

Bazga sambucus 1 slika 4


Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6


Vrba Salix 1 Slika 10

50


Datum: 6.3.2011. Vrijeme: 12:00

Temperatura: 5°C

Popis životinja

Golub Columbidae 1 Slika 14


Muha Muscidae 1 Slika 19


Sjenica Passeriformes 1 Slika 21



51


Datum: 6.3.2011. Vrijeme: 12:00

Temperatura: 5°C

Popis biljaka


Divlji kesten Aesculus hippocastanum 1 Slika 2

Bazga Sambucus 2 Slika 3


Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6

Tulipan Tulipa 2 Slika 8


52

Vrba Salix 1 Slika10

Magnolija Magnolia liliflora 1 Slika 11

Maslačak Taraxacum 3 Sllika12

Tratinčica Bellis perennis 3 Slika 13

53

Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Viewers also liked

Viewers also liked (7)

Similar to Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.

Similar to Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b. (12)

More from Privatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"

More from Privatna jezično-informatička gimnazija "Svijet" (20)

Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.