3. Nuklearna karta
je prikaz jezgri u koordinatnom sustavu koji
ima na osima broj protona (os y) i broj
neutrona (os x).
4. Nuklearni maseni reljef
se može dobiti tako da se iznad svake
jezgre u nuklearnoj karti nanese
pripadajuća srednja nukleonska masa
masa μ.
5. Energija vezanja
bi bila energija koju treba uložiti želimo li
razbiti jezgru na sastavne dijelove.
6. Atom određenog kemijskog elementa
možemo prikazati:
A
Z
X
gdje je A – Maseni broj, Z – redni broj,
X – oznaka kemijskog elementa
7. Maseni broj
je broj protona i neutrona u jezgri
(A = N + Z) i tu je N – broj neutrona u
jezgri. Z – broj protona u jezgri
8. Atomska jezgra
IZOTOPI su atomi jednakog broja protona
(Z = konstantno)
IZOTONI su atomi jednakog broja neutrona
(N = konstantno)
IZOBARI su atomi jednakog masenog broja
(A = konstantno)
12. OTKRIĆE PROTONA
Rutherford je vrlo brze alfa – čestice (jezgre
helija) sudarao s jezgrama dušika i pritom
pomoću Wilsonove maglene komore opazio
protone.
14. OTKRIĆE ELEKTRONA
Engleski je fizičar 1897. J. J. Thompson odredio
specifični naboj elektrona (omjer naboja i
mase) i tada su čestice nazvane elektronima.
16. MODELI ATOMA
1898. Thompsonov model
1911. Rutherfordov planetarni model
N. Bohr je nadopunio Rutherfordov model
atoma i rekao jezgra se sastoji od protona i
neutrona. Oko jezgre kruže elektroni.
17. Ogib rendgenskog zračenja
Izraz za ogib rendgenskog zračenja na kristalnoj
rešeci glasi: 2dsinα = kλ
k – cjelobrojni višekratnik (k = 1, 2, 3....),
d – konstanta rešetke (m)
λ – valna duljina rendgenskog zračenja (m)
α – kut koji zatvara upadna rendgenska zraka
sa
kristalnom ravninom