Liberalizacija tržišta glede dozvola... Veliko transportno tržište EU... Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu... Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže... Carinska unija... Smanjeni troškovi granične otpreme... Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa... Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima... Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…

1. OLAKŠAVANJE TRGOVINE I
TRANSPORTA ULASKOM U EU
mr. sc. Darko Vukadinović,
La log d.o.o.-Sesvete

2. SADAŠNJE STANJE
•
•
•
•
•
•
Loše gospodarsko stanje u RH
Vanjskotrgovinski deficit
Stalni pad potrošnje u RH
Nedovoljna razina konkurentnosti hrvatskog prijevozništva
Visoki fiksni troškovi poslovanja u djelatnosti
Prometna politika u RH i EU koja se negativno odražava na
cestovni teretni prijevoz

3. POČETNE PRETPOSTAVKE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Liberalizacija tržišta glede dozvola
Veliko transportno tržište EU
Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu
Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže
Carinska unija
Smanjeni troškovi granične otpreme
Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa
Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima
Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…

4. STRUKTURA KOPNENOG PRIJEVOZA: 2011.: UČINAK
100%
Ostalo ; 12
Ostalo ; 6
Željeznički; 17
90%
Željeznički; 19
80%
70%
60%
50%
Cestovni; 76
40%
Cestovni; 69
30%
20%
10%
0%
RH
EU

5. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG
PRIJEVOZA: T-2011.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
RH
EU
Kabotaža
0
1
Treće zemlje
1
1
Izvoz + uvoz
10
4
Domaći
89
94

6. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA:
TKM-2011.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
RH
EU
Kabotaža
0
1
Treće zemlje
8
7
Izvoz + uvoz
43
25
Domaći
49
67

7. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI
PRIJEVOZNICI: T
9,0
8,0
7,0
6,0
mil. t
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvoz
3,3
3,4
3,4
3,1
Uvoz
3,4
3,7
4,1
3,4
Treće zemlje
0,7
0,7
0,7
0,9
Ukupno
7,5
7,8
8,3
7,5

8. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI
PRIJEVOZNICI: TKM
5,0
4,5
4,0
3,5
mlrd. tkm
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvoz
1,8
1,7
1,8
1,7
Uvoz
1,9
1,8
2,0
1,8
Treće zemlje
0,7
0,8
0,7
1,0
Ukupno
4,3
4,2
4,6
4,5

9. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA 1 T TERETA:
MEĐUNARODNI PRIJEVOZ
1.200
1.139
1.079
1.065
1.000
1.000
954
800
605
km
600
563
498
533
492
532
544
507
551
535
574
483 481
400
200
0
Izvoz
Uvoz
2007.
Treće zemlje
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupno
540 548

10. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U IZVOZU:TKM-2011.
Ostalo
22%
Italija
24%
Mađarska
4%
Beneluks
5%
Francuska
7%
Njemačka
15%
Austrija
7%
Slovenija
8%
Srbija
8%

11. 300
IZVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK:15 T, 5 DANA U
TJEDNU)
250
239
200
170
150
100
95
87
93
85
70
55
50
26
0
Italija
Slovenija
Mađarska
Srbija
Austrija
Njemačka
Bosna i
Hercegovina
Francuska
Ostalo

12. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U UVOZU:TKM-2011.
Francuska
4%
Ostalo
15%
Italija
27%
Mađarska
5%
Bosna i Hercegovina
5%
Austrija
8%
Slovenija
8%
Njemačka
16%
Beneluks
12%

13. UVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK: 15 T, 5 DANA U
TJEDNU)
300
285
250
200
175
173
150
110
100
89
80
78
64
50
45
0
Italija
Bosna i
Hercegovina
Slovenija
Austrija
Njemačka
Mađarska
Srbija
Beneluks
Ostalo

14. KONKURENTNOST U IZVOZU I UVOZU
100%
90%
80%
54%
70%
41%
47%
57%
61%
62%
60%
50%
40%
30%
46%
20%
59%
53%
43%
39%
38%
10%
0%
Izvoz
Uvoz
2009.
Izvoz
Uvoz
2010.
Domaći
Strani
Izvoz
Uvoz
2011.

15. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI
PRIJEVOZNIKA: IZVOZ-2011.
1%
2%
2%
5%
3%
2%
9%
53%
23%
Bosna i Hercegovina
Slovenija
Srbija
Mađarska
Italija
Crna Gora
Makedonija
Austrija
Ostalo

16. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI
PRIJEVOZNIKA: UVOZ-2011.
Makedonija
3%
Austrija
3%
Češka
3%
Italija
2%
Ostalo
6%
Poljska
3%
Bosna i Hercegovina
39%
Srbija
6%
Mađarska
8%
Slovenija
27%

17. OČEKIVANI KONKURENTI
• Dosadašnji HR prijevoznici na tržištima zbog bržeg
obrtaja vozila imaju mogućnost za veći učinak
• HR prijevoznici koji su slabo ili dosad nisu nastupali na
pojedinim tržištima (glavni razlog nedostatak dozvola)=
najveća opasnost
• Strani prijevoznici s većim udjelom u bilateralnim
prijevozima= SLO, MAĐ
• Domaće posredničke agencije, iako postoji Zakon, on se
ne primjenjuje (nema pravilnika)
• Strane posredničke agencije, praktično bez upliva HR
regulative

18. STRANA KONKURENCIJA
• Očekivana liberalizacija tržišta glede dozvola prigodom
ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju pomoći će
našim prijevoznicima za još jače otvaranje tržišta, ali uz
ograničenja i opasnosti koje takva liberalizacija donosi.
• Hrvatski cestovni prijevoznici vezani su za tržište EU, u
pokazateljima tonskih km u 2011. godini to tržište ima
udjel u izvozu od 82 posto, a u uvozu od čak 92 posto.
• I u prijevoznim procesima izvoznih i uvoznih obilježja
najviše zastupljeni strani prijevoznici dolaze iz susjednih
zemalja. Razlog što prijevoznici iz zapadnoeuropskih
zemalja s kojima ostvarujemo veliku bilateralnu
razmjenu nisu u odgovarajućem omjeru zastupljeni na
hrvatskom prometnom tržištu, jer im ono još nije
dovoljno atraktivno, za razliku od prijevoznika iz regije.

19. OSTALA EUROPSKA TRŽIŠTA BEZ LIBERALIZACIJE
• Naglasak na države koje nisu članice Europske unije, u
trenutku ulaska RH
• Prometna politika treba prethodno osmisliti i precizirati
kvote dozvola u cilju zaštite tržišta, a s druge strane
pružanja mogućnosti veće konkurentnosti hrvatskog
prijevozništva
• Neovisno o liberalizaciji tržišta Europske unije glede
dozvola, postoje tržišta susjednih zemalja (izvan EU) s
osjetno naglašenom bilateralnom razmjenom: Bosna i
Hercegovina, Srbija. Ulazak u EU automatski isključuje
pogodnosti CEFTA.
• Pojedini prijevoznicu su već dugogodišnje orijentirani na
istočnoeuropska tržišta, gdje se posljednjih godina bilježi
trend porasta

20. PRIJEVOZ ZA TREĆE ZEMLJE: 2005.-2010. (HR:
2010: 0,4 MIL. T)
14,0
12,0
10,0
mil.t
8,0
6,0
4,0
2,0
0,0
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Češka
5,1
8,1
8,3
10,2
9,8
12,2
Mađarska
1,8
3,4
5,9
7,0
8,5
8,8
Slovačka
4,3
5,2
7,0
9,1
10,0
9,5
Slovenija
1,3
1,7
2,3
3,4
3,9
4,8

21. UNUTARNJE AKTIVNOSTI
• Analiza postojećih prijevoznih procesa i tržišta unutar
tvrtke
• Moguće otvaranje novih tržišta na kojima dosad
prijevoznik nije značajnije sudjelovao (nedostatak
dozvola)
• Mogući novi poslovi s postojećim kupcima
• Akvizicija novih kupaca uslijed proširenja postojećih
tržišta
• Povećanje iskorištenosti prijeđene udaljenosti uslijed
nestanka administriranja u EU

22. PRODAJNE AKTIVNOSTI
• Posebna pozornost kod uvoza, očekuje se najveća
konkurentnost
• Relativno visoka prodajna cijena pri uvozu, očekuje se
smanjenje u određenom vremenskom razdoblju
• Radna vremena (II i III smjena, vikend) pri ukrcaju i iskrcaju;
gdje je moguće dobiti na obrtaju vozila
• Komercijalna komponenta kod prijevoznih procesa koji su
vremenski osjetno skraćeni
• Povećanje učinka kod prijevoza za treće zemlje…

23. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U IZVOZU PO
ZEMLJI ISKRCAJA: 2011.
1.400
1.250
1.200
1.045
1.000
km
800
600
487
463
417
400
223
200
Slovenija
Mađarska
245
230
0
Italija
Srbija
Austrija
Njemačka
Bosna i
Hercegovina
Francuska

24. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U UVOZU PO
ZEMLJI UKRCAJA: 2011.
1.600
1.414
1.400
1.200
1.015
km
1.000
800
600
494
400
376
309
247
230
200
145
0
Italija
Bosna i
Hercegovina
Slovenija
Austrija
Njemačka
Mađarska
Srbija
Beneluks

25. REGIONALNI ASPEKT TRŽIŠTA (BILATERLNA
RAZMJENA): 2011.
100%
8%
2%
2%
3%
2%
5%
4%
3%
5%
15%
90%
3%
4%
5%
6%
80%
6%
70%
6%
60%
8%
50%
10%
40%
66%
30%
37%
20%
10%
0%
Izvoz
Grad Zagreb+ Zagrebačka županija
Splitsko-dalmatinska
Osječko-baranjska
Ostalo
Uvoz
Istarska
Primorsko-goranska
Međimurska
Varaždinska
Sisačko-moslavačka
Krapinsko-zagorska

26. HR PRIJEVOZNICI IZMEĐU TREĆIH TEMALJA:T-2011.
Izvan EU→EU
25%
Izvan EU
1%
Unutar EU
54%
EU→izvan EU
20%

27. PROMETNI TOKOVI U EU: 2011.- SMJEROVI
Francuska-Poljska
7,5
Španjolska-Portugal
8,1
Njemačka-Austrija
8,6
Belgija-Njemačka
9,2
Belgija-Francuska
10,5
Francuska-Njemačka
11,1
Francuska-Belgija
11,5
Nizozemska-Njemačka
11,9
Njemačka-Češka
13,5
Francuska-Španjolska
14,0
Belgija-Nizozemska
16,3
Njemačka-Nizozemska
28,8
Njemačka-Poljska
29,0
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
mil. t
25,0
30,0
35,0

28. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE UKRCAJA U EU:
2011.
Ostalo
13%
Češka
4%
Njemačka
7%
Slovenija
41%
Austrija
9%
Francuska
13%
Italija
13%

29. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE ISKRCAJA U EU:
2011.
Njemačka
17%
Ostalo
20%
Nizozemska
11%
Belgija
6%
Austrija
7%
Slovenija
9%
Italija
10%
Francuska
10%
Španjolska
10%

30. PROMETNI TOKOVI U EU: 2011.- SMJEROVI: HR
PRIJEVOZNICI/RADNI DAN
12
10
10
8
8
6
6
5
4
4
4
3
3
3
2
0
SlovenijaBeneluks
Slovenija-Italija
SlovenijaNjemačka
FrancuskaNjemačka
AustrijaNjemačka
SlovenijaČeška
SlovenijaFrancuska
ItalijaŠpanjolska
SlovenijaAustrija

31. PROMETNI TOKOVI EU-OSTALO: 2011.- SMJEROVI:
HR PRIJEVOZNICI/RADNI DAN
20
19
18
16
14
12
11
10
8
6
5
5
4
4
4
3
3
3
3
2
0
Bosna i
Bosna i
Hercegovina- HercegovinaItalija
Njenačka
SrbijaSlovenija
Italija-Srbija
Mađarska- Austrija-Srbija
Bosna i
AustrijaBosna i
HercegovinaBosna i
Hercegovina
Austrija
Hercegovina
SlovenijaSrbija
NjemačkaSrbija

32. SPECIFIČNOSTI PRIJEVOZNIH PROCESA OD
01.07.2013.
• Mogućnosti bržeg obrtaja vozila uslijed nestanka
administriranja
• Ovisnost radnog vremena u završnoj fazi prijevoznog procesa i
obrtaja vozila
• Kvalitetnija raspodjela radnog vremena vozača
• Iako je u prosjeku obrtaj vozila brži, prijevozni procesi mogu
vremenski dulje trajati: mogućnosti uključivanja prijevoza za
treće zemlje
• Nedostatak vozačkog osoblja uslijed duljeg trajanja
prijevoznog procesa
• Promjena trendova u trgovini i distribuciji: direktan uvoz na
lokaciju potrošnje; domaći proizvođači dostavljaju robu na
centralna skladišta trgovačkih lanaca; smanjenje zaliha u
skladištu- crossdock…
• Posjedovanje certifikata o kvaliteti i sl. kao jedan od uvjeta
prigodom godišnjih natječaja za prijevozne usluge…

33. HVALA NA POZORNOSTI
e-mail:
darko.vukadinovic@lalog.hr