Kakva je veza između ponude i potražnje logističkih usluga?
1. Prikaz rezultata projekta
“Analiza logističkih usluga u Republici
Hrvatskoj sa smjernicama za suradnju s
gospodarstvom”
Prof. dr. sc. Mario Šafran
Doc. dr. sc. Ratko Stanković
Dr. sc. Diana Božić
2. Članstvo u Europskoj uniji uzrokovalo
je/uzrokuje strukturne promjene u
logističkoj industriji u Hrvatskoj.
• Erozija prihoda iz poslova carinskog zastupanja
• Novi prostor/prilike za razvoj poslovanja u segmentu fizičke
distribucije i tranzitnog prometa
• Integracijom u jedinstveno europsko tržište, logistička
infrastruktura u Hrvatskoj dobiva na značaju
• Globalni logistički operateri će stečene pozicije na hrvatskom
tržištu u novim uvjetima dodatno ojačati, što će rezultirati
daljnjim privlačenjem robnih tokova
3. Do sada još nije provedeno sustavno istraživanje
aktualne ponude i potražnje za logističkim uslugama na
hrvatskom tržištu.
Nije moguće odrediti precizno projekcije daljnjeg
razvoja logističke djelatnosti u Hrvatskoj, koje bi ujedno
poslužile za planiranje daljnje izgradnje logističke
infrastrukture.
• Gospodarski subjekti logističke industrije stoga pri planiranju investicija i
razvoja poslovnih aktivnosti uglavnom oslanjaju na vlastite marketinške
aktivnosti
• Navedene aktivnosti često su ograničenog obuhvata, bez znanstvenih
pristupa i analiza
• Rezultati istraživanja iskazani su u vidu kvantitativnih pokazatelja
(kapaciteti i raspored logističkih resursa: tehničko-tehnološki, ljudski,
stručni)
• I kvalitativnih pokazatelja (struktura logističkih usluga, efikasnost,
efektivnost), temeljem kojih se mogu izvesti projekcije trendova budućeg
razvoja logističke industrije u Hrvatskoj
5. 5
KREIRANJE ANKETE
Uzorak od prvih 1.000 tvrtki u Hrvatskoj, rangiranih prema godišnjem prometu u
međunarodnoj trgovini (izvor: FINA).
Skupine podataka
1. Profil tvrtke (broj zaposlenih, osnovna djelatnost, veličina tržišta) – podaci
potrebni za segmentaciju i kategorizaciju ispitanika.
2. Sadašnje logističke potrebe (vrste logističkih operacija/usluga, kvantiteta,
kvaliteta) – podaci potrebni za procjenu aktualnih logističkih potreba hrvatskog
gospodarstva.
3. Postojeća logistička rješenja i razina zadovoljstva (vlastiti resursi, outsourcing,
parcijalni outsourcing) – podaci potrebni za procjenu aktualnog potencijala
logističkog tržišta.
4. Očekivane logističke potrebe i poželjna rješenja – podaci potrebni za
predviđanje i utvrđivanje razvojnih trendova logističke industrije.
Za dizajniranje upitnika i provedbu ankete korišten je alat Lime Survey, open
source, on-line anketna aplikacija. Aplikacija omogućuje automatizirano slanje
poziva, podsjetnika i tokena putem e-maila, kao i eksportiranje podataka u
različitim formatima.
7. 7
STRUKTURA LOGISTIČKIH POTREBA
Segmentacija anketnog uzorka
1. Glavni kriterija: Osnovna djelatnost
o Proizvodnja: 45%
o Trgovina: 55%
Podkriterij: Prehrana/Neprehrana, Veleprodaja/Maloprodaja/Oboje
2. Glavni kriterij: Broj zaposlenih
o Mikro poduzeće; do 10 zaposlenih: 7%
o Malo poduzeće; 11 do 50 zaposlenih: 31%
o Srednje poduzeće; 51 do 250 zaposlenih: 29%
o Veliko poduzeće; 251 i više zaposlenih: 33%
8. 8
Obrada rezultata akete
Sadašnje i očekivane logističke potrebe, primjenjena logistička rješenja i odnosna
razina zadovoljstva analizirani su za sljedeće logističke operacije:
– Carinjenje robe;
– Izvješćivanje za Intrastat;
– Pomorski transport (FCL/LCL odvojeno);
– Unutarnja plovidba (kontejnerizirani/nekontejnerizirani teret odvojeno);
– Zrakoplovni transport;
– Željeznički transport;
– Cestovni transport (međunarodni/unutarnji i FTL/LTL odvojeno);
– Kurirske usluge (međunarodni/unutarnji i docs/packages/pallets odvojeno);
– Skladištenje (carinsko/necarinsko, potreban skladišni prostor i osnovne
peracije/VAS odvojeno).
11. 11
KORIŠTENJE LOGISTIČKIH USLUGA
Većina ispitanika (73%) bi preferirala integrirano logističko rješenje, tj. paket
komplementarnih logističkih usluga s jedinstvenom adresom za kontakt, umjesto
različitih operatera koji obavljaju pojedine logističke usluge.
12. ZAKLJUČAK
Za razliku od situacije prije pristupanja EU, primjetna je tendencija korisnika
logističkih usluga da pri definiranju logističkog rješenja više uključuju know how i
resurse logističkih operatera.
Od logističkih operatera se očekuje aktivna participacija u određivanja strategije
opskrbnog lanca i pružanje odgovarajućeg integriranog paketa logističkih usluga,
što ih čini suodgovornim za ukupni rezultat logističkog outsourcinga, a ne samo
za izvršenje pojedinih logističkih operacija.
Pristupanje EU otvara novi segment logističkog tržišta za hrvatske logističke
operatere, koji se primarno odnosi na pružanje 4PL usluga.
Intenzivnija suradnja s obrazovnim i znanstveno istraživačkim institucijama u
području tehnologije prometa i transporta mogla bi pomoći logističkim
operaterima u Hrvatskoj da se uspješno uključe u taj segment tržišta.