POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
1. POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA POSTANE ČITATELJ (1.)
M. Čudina Obradović: Igrom do čitanja, Profil
Djeca koja nemaju problema s čitanjem, ona kojima čitanje ide od ruke i počeci u školi
prolaze sasvim glatko, također trebaju pomoć roditelja. I kad dijete krene u školu i učitelj/učiteljica
preuzmu odgovornost za njegovo poučavanje i napredak, roditelji i dalje imaju važnu ulogu u
djetetovu čitačkom razvoju. Najprije, roditelji će omogućiti djetetu ugodne i zanimljive doživljaje
koji će mu pokazati kako je čitanje ugodno, korisno i potrebno, te će s radošću i zanimanjem učiti i svladavati
mukotrpne vještine šifriranja, dešifriranja i pisanja. Drugim riječima, roditelji su najvažniji za djetetovu čitačku
motivaciju.
S druge strane, čitanje se uči čitanjem. Potrebno je da dijete pročita tisuće i tisuće riječi kako bi naučilo čitati
glatko i s razumijevanjem. U školi će ono pročitati samostalno tek nekoliko novih riječi u danu, a učitelj neće imati
vremena baviti se posebno svakim djetetom i svakodnevno provjeravati može li dijete dešifrirati riječi i razumije li
što čita. Zato roditelji moraju planirati dnevni obiteljski program tako da svakodnevno imaju vremena čitati s
djetetom. Djetetovo čitanje naglas, zajedničko čitanje s roditeljem, čitanje roditelju, to su nužne roditeljske dužnosti
koje će djetetu omogućiti susret s velikim brojem novih riječi, uvježbavanje dešifriranja, postupno ispravljanje
pogrešaka i osamostaljivanje u aktivnosti čitanja. Drugim riječima, roditelji su najvažniji za djetetovu prijeko
potrebnu bogatu vježbu čitanja. Evo nekoliko uputa kako organizirati oblike vježbi čitanja i za učenika koji nema
problema s čitanjem, ali mu, kao i svim ostalima, treba mnogo, mnogo vježbe za samostalno čitanje.
Mijenjanje vlastitog ponašanja
Dijete koje voli čitati čitat će mnogo, zato će imati mnogo vježbi čitanja i čitat će dobro i sve bolje. Roditelji koji žele
postići da im dijete postane samostalan čitatelj koji će uživati u čitanju i osjećati »glad« za novim čitačkim
doživljajima i izvorima moraju i sami uspostaviti neke navike i oblike ponašanja, ako ih već prije nisu stekli. Evo
nekoliko najosnovnijih:
• Pričajte djetetu priče, tražite od njega da vam priča priče. Uživajte zajedno u obiteljskim pričama, pričajte priču
o vlastitom doživljaju, prepričavajte događaje zabilježene u obiteljskim albumima slika, pričajte djetetu o
njegovu najranijem djetinjstvu, prepričavajte narodne priče i bajke koje ste pročitali. Tražite od djeteta da i ono
vama priča i prepričava. Pričanje razvija djetetov rječnik, dugotrajnu pozornost, vještine izražavanja i
razumijevanje strukture priče. Sve te govorne vještine olakšat će djetetu čitanje i razumijevanje teksta kao
napisane priče.
• Zamolite djetetovu baku i djeda da pričaju djetetu o tome kako je bilo kad su bili maleni ili mladi, o igrama i
svečanostima u njihovoj obitelji, o fotografijama iz njihova albuma. Potaknite dijete da ispituje baku i djeda o
njihovim doživljajima.
• Okružite se knjigama/časopisima, posuđujte ih redovito, čitajte svakodnevno, uživajte u čitanju i pokažite to
djetetu.
• Proširujte vlastite i djetetove horizonte, stječite nova znanja.
• Organizirajte ugodan topli kutak za čitanje.
• Gledajte televiziju malo i promišljeno.
• Surađujte s učiteljem/učiteljicom svojega djeteta.
• Prihvatite činjenicu da među djecom postoje velike razlike u interesima i brzini razvoja.
• Budite optimistični glede napretka svojega djeteta.
• Pristupite »radu« s djetetom mirno i vedro, s ljubavlju i šalom.
2. Čitanje djetetu
Dok je dijete bilo malo, rado ste mu i često čitali slikovnice i priče. Kad krene u školu,
ono još uvijek voli slušati vaše čitanje, uživljavati se u likove i radnju i zajedno s vama
uživati u smiješnome i čarobnom događanju koje izvire iz teksta. Nastavite mu čitati,
iako je »školarac« i može i samo čitati. No morate znati da još neko vrijeme neće
moći čitati tako brzo i dobro kao vi, pa će mu polagano i pokatkad mukotrpno
napredovanje smanjiti volju za čitanjem. Zato mu čitajte i dalje, i u 1. i u 2. r., a ujedno
ga potičite da postupno samostalno čita sve veće dijelove teksta i da u njima uživa.
Zajedničko čitanje
Čitajte zajednički tekst koji je djetetu zanimljiv. Ne mora to biti tekst iz početnice; možete zajedno izabrati
slikovnicu ili jednostavnu priču. U ugodnom ozračju, uz zagrljaj i smijeh, slušajte i promatrajte kako vaš mali
školarac čita i kako razumije ono što čita. Počnite s kratkotrajnim čitanjem, pa ga postupno produžujte na 30
minuta u danu. Razgovarajte s njim o pročitanome, predviđajte što će se dogoditi u tekstu koji ćete čitati sutradan.
Ako katkad morate izostaviti čitanje nastavite na isti način čitati onda kad ponovno budete mogli. No nastojite da
čitanje bude svakodnevno, ako je ikako moguće. I nastojite da vam oboma bude zabavno i lijepo.
Planiranje gledanja televizije
TV može biti neprijatelj čitanja, a može mu biti i važan poticaj. To ovisi o tome kako ćete planirati gledanje TV-a i
hoćete li naučiti svoje dijete da programe gleda kao izvor učenja ili uspavljivanja. Nemojte rabiti TV kao stalno
prisutnu dadilju. Mnoga istraživanja pokazuju da djeca imaju slabiji uspjeh u školi i slabije čitaju ako gledaju TV
satima i svakodnevno. Evo nekoliko dobrih savjeta kako možete od televizije načiniti saveznika i pomoćnika.
* Birajte emisije koje su primjerene i korisne djeci. Primjerene i korisne emisije bit će one koje su
djetetu zanimljive, a istodobnoga potiču da sluša a i postavlja pitanja, šire mu rječnik, poučavaju
ga o novim pojmovima i daju mu osjećaj vlastite vrijednosti.
* Ograničite dnevno vrijeme gledanja.
* Nastojite emisije što češće gledati s djetetom. Pritom mu objašnjavajte, propitujte koliko je i kako razumjelo
poruku, odgovarajte na pitanja, upozoravajte na sličnosti likova s djetetom i njegovim doživljajima.
* Ako ne možete gledati emisiju zajedno s djetetom, tražite od njega da vam ispriča što je gledalo, kako je
razumjelo i što je zapamtilo i naučilo u emisiji.
* Nastojite, kad god je moguće, povezati sadržaj TV emisije s čitanjem. Potražite u knjižnici slikovnicu ili knjigu
po kojoj su snimljeni crtić, drama ili emisija. Čitajte zajedno i razgovarajte o knjizi i o emisiji. Tražite zajedno
sličnosti i razlike.
* Potičite dijete da samo načini slikovnicu ili knjigu prema priči koju je vidjelo u televizijskoj emisiji. Neka samo
opiše događaje redoslijedom kojim su se zbivali, te neka samostalno ilustrira i uveze listove u knjigu koju može
darovati roditeljima, rođacima ili je spremiti u svoju biblioteku, s drugim takvim knjigama. Važno je da se dijete
osjeti autorom knjige i da na naslovnici bude njegovo ime kao autora.
* Pogrešno »povezivanje« TV-a i čitanja nastaje kad se emisija/film gledaju umjesto čitanja. Mnoga su djeca
gledala crtani film o šegrtu Hlapiću, a nisu čitala djelo I.B.Mažuranić. Kad u sklopu šk. lektire reproduciraju tu
priču, uvjerena su da je Hlapić bio miš. Kad je riječ o lektiri mnoga djeca najprije pitaju mogu li to gledati na
videu,pasivnim praćenjem sadržaja izbjegavaju proces čitanja i zamišljanja prizora i radnje u svijesti. Takvo
»konzumiranje« lektire smanjuje njihovu vježbu čitanja, a i smanjuje im užitak samostalnog zamišljanja i
stvaranja bogatih unutarnjih doživljaja.
3. Čitanje novina i časopisa
Izrezujte zanimljive slike iz novina i časopisa i razgovarajte s djetetom o tim slikama: što slika prikazuje, što se
vjerojatno dogodilo, tražite da smisli priču o događaju na slici, neka nalijepi sliku na list papira o napiše na njemu
naslov slike, izmišljena imena ili kratku priču. Spremajte te listove i sastavite zanimljivu slikovnicu.
Izrežite iz novina za dijete zanimljivu jednostavnu priču (o životinjama, sportskim događajima, prirodnim fenomenima) i razrežite
je na nekoliko dijelova. Tražite od djeteta da sastavi dijelove i ispriča vam što je pisalo u članku.
Pronađite neki zanimljiv članak u novinama ili časopisu i zamolite dijete da vam ga pročita dok vi
kuhate ili radite nešto drugo, pa ga »nemate vremena« sami pročitati.
Zatražite od djeteta da u novinama pronađe obavijesti o tome koje se predstave, filmovi, izložbe i
priredbe prikazuju u gradu i zajedno odlučite što ćete od toga posjetiti ili pogledati vikendom.
Pisanje dnevnika
Darujte djetetu za blagdan ili rođendan lijepu bilježnicu — dnevnik. Potaknite ga da u dnevnik bilježi važne
događaje, ono što je primijetilo, doživjelo, što mu se učinilo osobito lijepim, važnim ili smiješnim. Nije potrebno da
dijete ispisuje dnevnik redovito. Bitno je da stekne potrebu zabilježiti nešto što mu je važno.
Pisanje pozdrava, čestitaka, pisama zahvale
Darujte djetetu kalendar u kojemu će označiti dane blagdana, rođendana i imendana članova obitelji i prijatelja.
Potaknite ga da samostalno izradi čestitku (crtanjem, kolažom i sl.), te da sastavi i napiše tekst čestitke vodeći brigu o
prilici, osobinama i željama onoga kome čestitku upućuje. Također ga potaknite da samostalno pošalje čestitku —
pisanjem adrese, kupovanjem marke i odnošenjem pisma na poštu.
Posjećivanje knjižnice
Upišite dijete u knjižnicu i redovito ga odvodite tamo. Neka razgledava dječje knjige i slikovnice,
te mu dopustite da samo izabere slikovnice koje će odnijeti kući. Vi izaberite i neke dulje priče i
knjige koje ćete mu čitati i koje će ono s užitkom slušati.
Davanje primjera čitanja i uživanja u čitanju
Pri odlascima u knjižnicu izaberite knjigu i za sebe te tako pokažite djetetu kako volite čitati i kako uživate u knjizi.
Razgovarajte s djetetom i o svojoj knjizi i pričajte mu o onome što bi i njemu moglo biti zanimljivo.
Darivanje knjigama
Naučite dijete da se veseli poklonjenim slikovnicama i knjigama. Uvedite u obitelji običaj darivanja knjiga, pribora
za pisanje, lijepih »teka« za pisanje dnevnika, zanimljivih listovnih papira za pisanje pisama. Slikovnice, knjige,
pretplata na časopis i pribor za pisanje mogu postati nagrade koje dijete dobiva ne
samo za rođendan, nego i za sva postignuća koja cijenite i želite nagraditi.
Davanje primjera korisnosti čitanja
Pokažite djetetu koliko je čitanje važno u svakodnevnim poslovima. Dajte mu prilike
da vam pomogne u čitanju recepata za vrijeme kuhanja (način i za učenje mat., tj. količina i
razlomaka), za kupovine u trgovini, pri čitanju uputa za razne poslove, hobije i igre.