test

1. Priprema nastavnog sata
Nastavni predmet: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i književnost
Nastavna jedinica: IKT-Cesta, S. Kulenović
Tip sata:
- obrada,
- ponavljanje,
- provjera,
- sistematizacija
Nastavne metode:
- razgovor
- izlaganje
- demonstracija
- objašnjenje
- tekst-metoda
- neformalna
drama
- rješavanje
problema
Oblici rada:
- frontalni
- individualni
- u paru
- grupni
Nastavna
sredstva:
- tekst
- slike
- plakat
- grafoskop
- CD
- modeli
- predmeti
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI:
- OBRAZOVNI: razumijevanje i doživljaj priče, bogaćenje rječnika, uočavanje opisa,
određivanje teme i ideje priče, usvajanje pojmova i njihovog značenja: pripovijetka,
pripovjedač ili narator, pričanje u «ja»formi
- ODGOJNI: važnost sticanja znanja, pozitivne radoznalosti, poticanje mašte, razvijanje
osjećaja za ljepotu prirode i estetsko u književnom tekstu
- FUNKCIONALNI: razvoj mišljenja, pamćenja, zaključivanja, sposobnosti uočavanja i
praćenja toka događaja, uočavanje jez. izražajnih sredstavapoređenja, epiteta, pridjeva
UVODNI DIO: Šta bi vas više usrećilo, da daš gona Nou Campu ili da
otkriješ lijek rotiv leukemije?Ili da pjevaš pred 50 000 gledalaca ili da
sagradiš jedan most?Spasiti utakmnicu ili spasiti život?
Šta radiš bolje od svojih vršnjaka? Kako se osjećaš kad uradiš nešto što
drugi rade sporije ili lošije od tebe ili manje znaju od tebe? Šta drugi znaju
bolje od tebe? Ko? Šta? Reci im to glasno, jer svako se raduje pohvali koju
je zaslužio! Ko najljepše u razedu ćita? Taj neka pročita priču Cesta S.
Kulennoviča, strana 34.
GLAVNI DIO: Nakon čitanja slijedi psihološka pauza, pa globalna analiza
teksta: U koje god. doba je ispričana priča? Gdje je dječak krenuo sa
društvom? Zašto nije brao drijenke do kraja dana kao ostalo društvo? Šta ga
je zanimalo? Je li otkrio?
Slijedi čitanje teksta po cjelinama , podvlačenje manje poznatih riječi i
njihovo objašnjenje, detaljna analiza, globalizacija i zaključivanje o priči,
određivanje teme i ideje priče.
- Šta je zanimljivo u cesti kojom pripovjedač želi poći? Kako objašnjavaš
rečenicu:»Odatle mora da se vidi nešto što ne mogu ni zamisliti» Šta bi to
mogao vidjeti što ne može zamisliti?Šta biste voljeli da on vidi s tog
mjesta?

2. Kako to cesta može biti mudrija i brža od njega? Zašto pripivjedač videći da
sunce zalazi sve brže ide cestom pa i trči? Kako to povezujemo sa znanjem?
ZAVRŠNI DIO: Prepisivanje zapisa, čitanje teksta. Za zadaću napiši barem
jednu uzreku o znanju.
2. čas
UVODNI DIO:Ponavljanje naučenih manje popznatih riječi. Šta je tema
priče, a ideja? Čitanje zadaće. Razgovor o važnosti stalnog učenja i sticanja
znanja. « Ono što mi znamo je samo jednaq kap-što ne znamo je okean» ( I.
Njutn) «Dajte čoivjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan;naučite ga kako
da lovi ribu i prehranit ćete ga za cijelim život» ( Lao Tse)
GLAVNI DIO: Izražajno čitanje teksta. Uočavanje epiteta, poređenja i
pridjeva.
Danas ćemo naučiti i nešto novo.
- Pripovijetka je kraće epsko djelo u kojem pisac govori o događaju i
doživljaju iz života neke ličnosti. kaztivač u priči naziva se pripovjedač ili
narator. ako pripovjredač priču kazuje u prvom licu, onda se to priočanje
naziva u prvom licu ili u «ja» formi. .
- Koju smo priču još čitali a napisana je u ovoj formi?
ZAVRŠNI DIO: Prepisivanje zapisa.Ilustrovanje

3. Priprema nastavnog sata
Nastavni predmet: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i književnost
Nastavna jedinica: Lektira, Priče iz davnine, I.Brlić-Mažuranić
Tip sata:
- obrada,
- ponavljanje,
- provjera,
- sistematizacija
Nastavne metode:
- razgovor
- izlaganje
- demonstracija
- objašnjenje
- tekst-metoda
- neformalna
drama
- rješavanje
problema
Oblici rada:
- frontalni
- individualni
- u paru
- grupni
Nastavna
sredstva:
- tekst
- slike
- n. listić
- grafoskop
- CD
- modeli
- predmeti
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI:
- OBRAZOVNI: razumijevanje i doživljaj priče «Šuma Striborova», bogaćenje rječnika,
analiza postupka likova i njihovih osobina, uočavanje slijeda događaja, najvažnijih trenutaka u
priči, upoznavanje sa starim slavenskim narodnim vjerovanjima, upoznavanje osnovnih
biografskih podataka o autorici
- ODGOJNI: uočavanje i formulisanje etičke pouke o snazi majčine ljubavi
- FUNKCIONALNI: razvijanje sposobnostoi mišljenja i zaključivanja, sposobnost grupne
saradnje na pitanjioma i zadacima
UVODNI DIO: Šta ste pročitali o autorici knjige I: Brlić-Mažuranić?(Potiče
iz čuvene porodice književnika, njen djed je I. Mažuranić koji je napisao
Smrt Smail-age Čengića, otac Vladimir-književnik i istoričar. Bila je vrlo
populčarna knjiženica. Njene knjige su prevedene na gotovo sve evropse
jezikeNajpoznatija djela su joj:»Čudnovate zgode šegrta Hlapića», «Priče iz
davnine», «ŠKola i praznici». Umrla je 1938. g.
GLAVNI DIO: Na kraju knjige nalazi se tumač nešpoznatih i manje poznati
riječi. Hajde da zajednoi protumačimo neke nepoznate riječi. «Domaći»-
Kod slavenskih naroda nazivi za male kućne duhove, koji dolaze na ognjište,
znaju načiniti štetu, ali i dobra djela.. «Malik Tintilinić»- stari narodni naziv
za jednog od najvažnijih Domaćih.
Slijedi rad po grupama ili u paru na radnim zadacima.
ZAVRŠNI DIO: Analiza rada grupa.Za d. z. razmisliti o likovima i
njihovim postupcima i pouci priče.

4. I GRUPA
1. Šta je autorica odmah na početku otkrila o šumi Striborovoj?
2. Dokle je šuma morala ostati začarana?
3. Šta se neobično ukazalo momku u šumi?
4. Ko je mogao osloboditi zmiju njene ukletosti?
5. Šta je uradila zmija?
6. Šta je od zmijskih dijelova preostalo kod nje?
II GRUPA
1. Kako autorica opisuje mladića koji je pristao da se oženi zmijom?
2. Kako se mladić odnosio prema staroj majci prije ženidbe?
3. Šta je mudra starica odmah primijetila?
4. Kako je postupio mladić kad ga je majka upozorila da se oženio gujom?
5. kako se snaha odnisila prema starici?
III GRUPA
1. Kje je sve nemoguće zahtjeve snaha postavljala starici?
2. Šta je starica tada mislila i osjećala?
3. Zašto se ipak nije htjela pomoliti Bogu za pomoć?
4. Šta se desilo kada se starica ipak obratila Bogu za pomoć?
5. Kako je baka pomogla djevojci i na koji način je ona baki uzvratila dobro djelo?
IV GRUPA
1. Šta se desilo kada je baka ostala sama u kući i naložila vatru pomoću triješća koje
je dobila od djevojke?
2. Šta su «Domaći» radili i kako su izgledali?
3. Opišite kako su igrali!
4. Kako je na baku djelčovala njihova igra?

5. V GRUPA
1. Šta je baka zamolila Domaće?
2. Kako ju je savjetovao i pomogao Malik Tintilinić?
3. Šta se desilo kad su se izlegli svračići?
4. Kako su postupili susjedi?
5. Šta je uradio sin?
VI GRUPA
1. Šta je majka ponijela sa sobom kad je krenula iz kuće?
2. Šta se desilo čim je majk ašprešla preko praga , a zbog toga je sin osjetio da je
počinio veliki grijeh prema majci?
3. Šta je baka uradila kad joj je bilo veoma hladno, pa nije mogla dalje hodati?
4. Kakvo čudo se desilo?
5. Šta je Malik savjetovao baki kad mu je ispričala kako ju je sin istjerao iz kuće?
VII GRUPA
1. kako su baka i Domaći stigli do šume?
2. Ko ih je pratio na putu prema šumi Striborovoj?
3. Kako je izgledalo okruženje u kome su našli starješinu Stribora?
4. Šta je Stribor ponudio baki?
VIII GRUPA
1. Šta je Stribor rekao baki kad je pitala šta će se desiti sa njenim sinom?
2. Šta je baka odlučila? Nađite i pročitajte te rečenice?
3. Kakvo čudo se desilo nakon bakinih riječi?
4. Šta je tada uradio sin?
5. Šta je bilo na kraju?

6. Priprema nastavnog sata
Nastavni predmet: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i književnost
Nastavna jedinica: Lektira, Priče iz davnine, I.Brlić-Mažuranić, daljnji rad
Tip sata:
- obrada,
- ponavljanje,
- provjera,
- sistematizacija
Nastavne metode:
- razgovor
- izlaganje
- demonstracija
- objašnjenje
- tekst-metoda
- neformalna
drama
- rješavanje
problema
Oblici rada:
- frontalni
- individualni
- u paru
- grupni
Nastavna
sredstva:
- tekst
- slike
- n. listić
- grafoskop
- CD
- modeli
- predmeti
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI:
- OBRAZOVNI: nastavak rada sa prethodnog časa-određivanje najvažnijih trenutaka u
priči, uočavanje postupaka likova i njihove motivacije
- ODGOJNI: uočavanje i formulisanje etičke pouke o snazi majčine ljubavi i
požrtvovanosti
- FUNKCIONALNI: razvijanje sposobnostoi mišljenja i zaključivanja o važnosti
poštivanja roditelja i uzvraćanja broige i njege roditeljima
UVODNI DIO: Podsjećanje na sadržaj rada sa prethodnog časa.
GLAVNI DIO: Samostalan rad na listiću.
ZAVRŠNI DIO: Prikupljanje radova.
Diskutovati o pitanjima : Kako se majci izvinuti za graške? Koji dio priče
vam je najsmješniji, najveseliji?

7. ŠUMA STRIBOROVA
IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ
1. Nabrojte glavne i sporedne likove u ovoj priči.
Glavni:___________________________________________________________
Sporedni:__________________________________________________________
2. Koje likove bi ocijenili :
a) kao dobre______________________________________________________________
b)kao loše_______________________________________________________________
c) a za koje bi rekli da imaju i dobre i loše osobine?______________________________
3. Dopuni:
Osobine majke
Majka je svojim postupcima pokazala da je njeno srce ispunjeno
beskerajnom__________, plemenitošću, spremnošću da se žrtvuje za svoje
___________, sažalijeva i pomaže onima koji su u nevolji(kao na
primjer_____________________________), mudra je ( na primjer
____________________ ), spremna je da oprosti ____________ (kome?) sva zla koja je
učinio, njena nevolja joj je milija nego sva sreća ovoga svijeta( zaključujemo na osnovu
ponude____________________ ).
Osobine sina:
Sin je bio naivan,_____________, ____________, ali i tvrdoglav je r nije želio da
prizna ____________________________________. Zmija o njemu misli kao o
_____________________ mladiću koji će je osloboditi njene nevolje. Pod uticajem
zmije počeo se ________________ ponašati prema svojoj majci. Znači da je povodljiv.
Shvatio je grešku, ali je bio ___________________ jer se nije smio
suprostaviti___________. Na kraju se pokajao i odlučio popraviti svoju grešku. Bez
______________________ pomoći bi propao.
4. Odaberite odgovor zašto je mladić postupio tako tvrdoglavo:
a) zato što je htio da pokaže kako njegova majka ne treba da se miješa u njegov brak
b) zato što mu je bilo teško priznati da je pogriješio i ispao naivan
5. Čemu nas je htjela poučiti Ivana Brlić-Mažuranić ovom pričom:
a) Da postoje mali kućni duhovi i da se nalaze u vatri
b) Da postoje začarane šume i začarana bića
c) Da ne postoji ništa jače i vjernije od majčine ljubavi
d) Da će nam jedino majka oprostiti sve greške i nepromišljenosti

8. Priprema nastavnog sata
Nastavni predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Ponavljanje i utvrđivanje, 2 časa
Tip sata:
- obrada
- ponavljanje
- vježbanje,
- provjera
- sistematizacija
Nastavne metode:
- razgovor
- izlaganje
- demonstracija
- objašnjenje
- tekst-metoda
- neformalna
drama
- rješavanje
problema
Oblici rada:
- frontalni
- individualni
- u paru
- grupni
- dj.individualizirani
Nastavna
sredstva:
- tekst
- udžbenik
- nastavni list
- slike
- plakat
- grafoskop
- CD
- modeli
- predmeti
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI:
- OBRAZOVNI : utvrđivanje i uvježbavanje postupka tačnog rješavanja nejednačina i
jednačina složenih, provjeru talnosti, analizirati tekstualna objašnjenja
- ODGOJNI : razvoj radnih navika, tačnosti i urednosti
- FUNKCIONALNI: spos. mišljenja i zaključivanja, uočavanje postupka na koji dolazimo
do tačnog rješenja, primjena stečenih znanja o sab. i oduzimanju brojeva
UVODNI DIO: Pregled i analiza zadaće. Najava cilja časa
GLAVNI DIO: Zadaci za ponavljanje i vježbanje po stupnjevima
složenosti:
ZAVRŠNI DIO: Analiza zadataka

9. 1. grupa
1. Riješi jednačine:
x+309726= 364807 x-72600= 29600 60500-x= 29300
2. Kada je Jasna oduzela od broja 354348 broj koji je zamislila, dobila je
razliku 174388. Koji je broj Jasna zamislila?
3. Nađite skup rješenja nejednačina:
x+280000<564000 x-60<100 350000-x>105000
1. grupa
1. Riješi jednačine:
x+309726= 364807 x-72600= 29600 60500-x= 29300
2. Kada je Jasna oduzela od broja 354348 broj koji je zamislila, dobila je
razliku 174388. Koji je broj Jasna zamislila?
3. Nađite skup rješenja nejednačina:
x+280000<564000 x-60<100 350000-x>105000
1. grupa
1. Riješi jednačine:
x+309726= 364807 x-72600= 29600 60500-x= 29300
2. Kada je Jasna oduzela od broja 354348 broj koji je zamislila, dobila je
razliku 174388. Koji je broj Jasna zamislila?
3. Nađite skup rješenja nejednačina:
x+280000<564000 x-60<100 350000-x>105000
1. grupa
1. Riješi jednačine:
x+309726= 364807 x-72600= 29600 60500-x= 29300
2. Kada je Jasna oduzela od broja 354348 broj koji je zamislila, dobila je
razliku 174388. Koji je broj Jasna zamislila?
3. Nađite skup rješenja nejednačina:
x+280000<564000 x-60<100 350000-x>105000

10. 2. grupa
1. Riješite složene jednačine:
(x-65000)+35000= 70000 (x+254200)+354228=648028
2. Nađite skup rješenja nejednačina:
54200-x<25000 x-205300≥150200
x+65000< 10000 283156-x>97287
3. Zbir nekog broja i najvećeg peterocifrenog broja je veći od 600 000.
Nađite rješenja nejednačine.
2. grupa
1. Riješite složene jednačine:
(x-65000)+35000= 70000 (x+254200)+354228=648028
2. Nađite skup rješenja nejednačina:
54200-x<25000 x-205300≥150200
x+65000< 10000 283156-x>97287
3. Zbir nekog broja i najvećeg peterocifrenog broja je veći od 600 000.
Nađite rješenja nejednačine.
2. grupa
1. Riješite složene jednačine:
(x-65000)+35000= 70000 (x+254200)+354228=648028
2. Nađite skup rješenja nejednačina:
54200-x<25000 x-205300≥150200
x+65000< 10000 283156-x>97287
3. Zbir nekog broja i najvećeg peterocifrenog broja je veći od 600 000.
Nađite rješenja nejednačine.
2. grupa
1. Riješite složene jednačine:
(x-65000)+35000= 70000 (x+254200)+354228=648028
2. Nađite skup rješenja nejednačina:
54200-x<25000 x-205300≥150200
x+65000< 10000 283156-x>97287
3. Zbir nekog broja i najvećeg peterocifrenog broja je veći od 600 000.
Nađite rješenja nejednačine.

11. 3. grupa
1. Koji broj možemo sabrati sa 18574 da zbir bude manji od 32286?
2. Za koje prirodne brojeve je tačna nejednakost:
50000-x<23840 100000-x≥ 48725 24872+x≥137485
3. Broj 4850 uvećamo za nepoznat broj i dobijemo10000. Koji je to broj?
4. Na kamionu je 1270 kg robe. Koliko bi se koš moglo robe smjestiti na
kamion ako kamion može voziti najviše 2000 kg robe?
3. grupa
1. Koji broj možemo sabrati sa 18574 da zbir bude manji od 32286?
2. Za koje prirodne brojeve je tačna nejednakost:
50000-x<23840 100000-x≥ 48725 24872+x≥137485
3. Broj 4850 uvećamo za nepoznat broj i dobijemo10000. Koji je to broj?
4. Na kamionu je 1270 kg robe. Koliko bi se koš moglo robe smjestiti na
kamion ako kamion može voziti najviše 2000 kg robe?
3. grupa
1. Koji broj možemo sabrati sa 18574 da zbir bude manji od 32286?
2. Za koje prirodne brojeve je tačna nejednakost:
50000-x<23840 100000-x≥ 48725 24872+x≥137485
3. Broj 4850 uvećamo za nepoznat broj i dobijemo10000. Koji je to broj?
4. Na kamionu je 1270 kg robe. Koliko bi se koš moglo robe smjestiti na
kamion ako kamion može voziti najviše 2000 kg robe?
3. grupa
1. Koji broj možemo sabrati sa 18574 da zbir bude manji od 32286?
2. Za koje prirodne brojeve je tačna nejednakost:
50000-x<23840 100000-x≥ 48725 24872+x≥137485
3. Broj 4850 uvećamo za nepoznat broj i dobijemo10000. Koji je to broj?
4. Na kamionu je 1270 kg robe. Koliko bi se koš moglo robe smjestiti na
kamion ako kamion može voziti najviše 2000 kg robe?

12. 2. čas
UVODNI DIO:. Najava cilja časa
GLAVNI DIO: Zadaci za ponavljanje i vježbanje, rješavati na ploči:
1. Od kojeg broja je oduzeto 12 430 , ako je razlika 25 670?
2. Rudnik uglja ima u planu proizvesti za godinu dana 452300 t iglja. Koliko
još treba iskopati uglja da se ispuni plan, ako je iskopano i isporučeno
234156 t ?
3. Riješi jednačine:
(x-96300) +245500=405580 (x+15000)-10000=30000
4. Nađite zbir dva broja od kojih je jedan 408206, a drugi je manji za
106408.
5. 251180+x≥402256 x-10520<25030
ZAVRŠNI DIO: Analiza. Zadavanje zadaće

13. Priprema nastavnog sata
Nastavni predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Provjera znanja
Tip sata:
- obrada
- ponavljanje
- vježbanje,
- provjera
- sistematizacija
Nastavne metode:
- razgovor
- izlaganje
- demonstracija
- objašnjenje
- tekst-metoda
- neformalna
drama
- rješavanje
problema
Oblici rada:
- frontalni
- individualni
- u paru
- grupni
- dj.individualizirani
Nastavna
sredstva:
- tekst
- udžbenik
- nastavni list
- slike
- plakat
- grafoskop
- CD
- modeli
- predmeti
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI:
- OBRAZOVNI : provjera usvojenosti pismenog sabiranja i oduzimanja rješavanje
jednačina i nejednačina te postupka dolaska do rješenja, provjera rješavanja složenih
jednačina
- ODGOJNI : razvoj radnih navika, tačnosti i urednosti
- FUNKCIONALNI: spos. mišljenja i zaključivanja, samostalno razumijevanje i
rješavanje tekstualnog zadatka
UVODNI DIO: Priprema za rad, podjela radnih listova
GLAVNI DIO: Zadaci za provjeru znanja. Samostalan rad učenika
ZAVRŠNI DIO: Prikupljanje radova

14. PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE IZ DRUŠTVA
NASTAVNA JEDINICA: Ponavljanje gradiva uz praktičan rad
ZADACI (obrazovni, odgojni i funkcionalni):
- sistematizacija sadržaja o kulturnopovijesnim sadržajima
- izrada prezentacija grupa o izvršenoj posjeti
- pravljenje maketa, replika kulturnopovijesnih spomenika,
- razviti pozitivne stavove o očuvanju kulturne baštine domovine
- sposobnost grupne saradnje i uvažavanja
- uočavanje najvažnijih i najprezentativnijih primjera za izložbu
oblici rada
- Frontalni
- Individualni
- Grupni
- U paru
nastavne
metode
- Izlaganje
- Razgovor
- Demonstra
cija
- Rad s
tekstom
- Pisanje
- Crtanje
- Praktični
radovi
TIP SATA.
- Obrada
- ponavlajanje
- praktičan rad
sistematizacija
- provjera
znanja
nastavna sredstva
- Udžbenik
- Radni listovi
- Slike i plakati - kalendari
- Upotrebni predmeti –
- Enciklopedije i dr.
- Film ili TV emisija
- CD
- Grafoskop
UVODNI DIO: Priprema za rad. Dati učenicima upute za rad po grupama.
Učenici radeći raspoređeni u grupe treba da sistematizuju zabilješke napravljene pri
posjeti hidroelektrani jablanica, brani te Muzeju bitke na Neretvi. Tu su uključeni
predstavnik novinara, predstavnik za izradu razglednice, grupa za esej, fotogalerija i
pano, te grupa koja će od donijetog materijala(sapun, glinamol,...) napraviti replike
stećaka, ili nekih kulturnopovijesnih spomenika
GLAVNI DIO: Rad učenika u grupi na zadacima. Priprema prezentacije svega istraženog
ZAVRŠNI DIO: Prezentacija sadržaja , diskusija o izvještajima i prezentacijama.
Priprema postavke za izložbu u školi.

15. PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE IZ
PRIRODE
NASTAVNA JEDINICA: Sjemenka, klijanje
ZADACI (obrazovni, odgojni i funkcionalni):
- imenovati dijelove sjemenka
- razlikovati sjemenke monokotiledona i dikotiledona
- navesti uslove klijanja
- spos. percepcije i usporedbe, zaključivanja
oblici rada
- Frontalni
- Individualni
- Grupni
- U paru
nastavne
metode
- Izlaganje
- Razgovor
- Demonstra
cija
- Rad s
tekstom
- Pisanje
- Crtanje
- Praktični
radovi
TIP SATA.
- Obrada
- ponavlajanje
- praktičan rad
sistematizacija
- provjera
znanja
nastavna sredstva
- Udžbenik
- Radni listovi
- Slike i plakati - kalendari
- Upotrebni predmeti –
- Enciklopedije i dr.
- Film ili TV emisija
- CD
- Grafoskop
UVODNI DIO: Kroz razgovor ponoviti dijelove biljke cvjetnjače, ulogu ploda i
sjemena.Razgledati različite vrste sjemenki i uspoređivati ih. Potom učenicima u paru
podijeliti po jednu nabubrenu sjemenku graha. Usporediti je sa suhom sjemenkom.Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO: Sada učenici trebaju da skinu kožicu sa sjemenke, koju zovemo sjemena
olupina. Vidimo dvije bijele polovine, one se zovu kotiledoni ili supke.Sadavtrebaju
razdvojitimkotiledone i uočiti klice, da se ona sastoji od korjenčića i izdanka.
Sada usporediti sjemenku graha sa sjemenkom kukuruza i utvrditi da razlikujemo
monokotiledone i dikotiledone biljke cvjetnice ili jednosupnice i dvosupnice.
Objasniti da se iz korjenčića klice razvija korijen biljke, a da se izdanak razvija u
stabljiku sa listovima.. Do razvitka prvih listova klica koristi hranu iz supki, a ankon toga
one se smanjuju, suše i otpadaju.
Učenicima ukazati na uslove klijanja; unutartnji i vanjski.
ZAVRŠNI DIO: Prepisivanje zapisa i uput za slijedeći čas za praktičan rad. (r.list 18.)

16. PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE IZ
PRIRODE
NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE O BILJKAMA
ZADACI (obrazovni, odgojni i funkcionalni):
-ponavljanje i utvrđivanje stečenog znanja o biljkama kao proizvođačima
hrane i kisika
- ponavljanje znanjja o građi biljaka
- prepoznavanje dijelova biljke na različitim biljnim vrstama
- razlikovanje vrsta nadzemnih i podzemnih izdanaka
- primjena stečenih znanja
-razvoj spos. mišljenja i pamćenja
oblici rada
- Frontalni
- Individualni
- Grupni
- U paru
nastavne
metode
- Izlaganje
- Razgovor
- Demonstra
cija
- Rad s
tekstom
- Pisanje
- Crtanje
- Praktični
radovi
TIP SATA.
- Obrada
- ponavlajanje
- praktičan rad
sistematizacija
- provjera
znanja
nastavna sredstva
- Udžbenik
- Radni listovi
- Slike i plakati - kalendari
- Upotrebni predmeti –
- Enciklopedije i dr.
- Film ili TV emisija
- CD
- Grafoskop
UVODNI DIO: Uvid u herbarije, prikupljanje i spremanje biljaka u herbarije. Najava
cilja časa
GLAVNI DIO: Na tabli su ispisana pitanja za ponavljanje gradiva. Zadatak učenika je da
napišu odgovore na ta pitanja. (pitanja su na strani 38. i 44. udžbenika) U međuvremenu,
učenike ispitivati usmeno prethodne lekcije; važnost biljaka kao proizvođača hrane i
kisika i građu biljaka.
Na kraju časa analizirati zajednički odgovore na pitanja
ZAVRŠNI DIO: Za idući čas donijeti različite vrste sjemenki

17. PRIPREMA NASTAVNOG SATA
Nastavni predmet: Muzička/Glazbena kultura
Nastavna jedinica: Slušanje muzike: Dječiji hor iz opere Karmen
Tip sata:
- obrada
- ponavljanje
i vježbanje
- sistematizacija
Nastavne metode
- izlaganje
- razgovor
- demonstracija
- lab.- eksper.
Nastavna
sredstva
- osnovna
sredstva
- CD
- ritmički
instr.
- plakat
- folija
Oblici rada
- grupni
- u parovima
- individualni
- frontalni
Ciljevi sata:
- Odgojni: razvijati pozitivan odnos i trajni interes prema muzici, estetski
ukus
- Obrazovni: memorisanje djela, naućiti šta je opera i ko učestvuje u
njenoj izvedbi; ponoviti muz. teoriju
- Funkcionalni: razvoj senzibiliteta za zvučene kvalitete instrumenta,
razvoj muz. mišljenja, estetskog prosuđivanja, kreativnog kazivanja
UVODNI DIO: Ponoviti gradivo o muz. teoriji sa prethodnog časa.
Najava cilja časa. Slušat ćemo dio čuvene opere Karmen koju je napisao Ž.
Bize.
GLAVNI DIO: Saslušati, a potom učenici iznose svoje prve utiske.
Objasniti učenicima da je opera vrsta muz. priče u kojoj učestvuje mnogo
izvođača: jedni muzičari sviraju u orkestru, drugi pjevaju na pozornici,
ponekad budu i plesači, a svi nam pričaju muz. priču koju je zamislio
kompozitor a dirigent komanduje cijelom ovom muz. paradom.
Radnja ove priče se dešava u jednom gradu u Španiji. Djeca se igraju na
gradskom trgu imitirajući vojnike.
Ponovno slušanje. Pokušajte i vi marširati po razredu slušajuči ovu lijepu
muziku.
ZAVRŠNI DIO: Poikušaji ilustracije.

18. PROVJERA ZNANJA
1. Riješi jednačine:
x-17635= 87999 5000-x=1206 x+329000=784035
2.. Izračunaj vrijednost x u jednačinama:
(46495-x)-18295=4403 (44403-y)+168=12356
3. Riješi nejednačine i provjeri:
x-2467<2500 3456-x>3000 a+6067≥6123
4. Od kojeg broja treba oduzeti broj 18763 da bi se dobio broj 87935?
Sastavi i riješi jednačinu i daj odgovor na pitanje.
5. Koje brojeve možemo dodati broju 45360 da se dobije broj manji od 68342.
Sastavi nejednačinu i odredi rješenja.
SRETNO
Ime i prezime

19. PRIPREMA ZA IZVODENJE NASTAVNOG SATA
LIKOVNE KULTURE
NASTAVNA JEDINICA: POVRČINA, KOMPOZICIJA, VRSTE
OBRAZOVNI ZADACI: ponoviti o kompoziciji, prepoznavati vrste kompozicije
FUNKCIONALNI ZADACI: razvijanje senzornih, izražajnih, praktičnih, intelektualnih i psihofizičkih sposobnosti: mašte, mišljenja,
interesa i volje; razvijanje interesa i sposobnosti za rad
ODGOJNI ZADACI: razvijati inicijativnost, upornost, samostalnost, urednost, estetičke vrijednosti, pozitivan odnos prema
radurazvijanje interesa za likovno izražavanje i likovnu umjetnost, razvijanje kreativnosti i originalnosti, poticanje maštovito7/9+-
*/9/8*9g i spontanog izraza, domoljublja i osjećaja ponosa na prošlost domovine
MOTIV: a) vizuelni b) nevizuelni c) lik. i kompozicijski elementi
3. LK PODRUČJE: crtanje; slikanje; modeliranje i građenje; područje vizualnih komunikacija i dizajna
4. LK TEHNIČKA SREDSTVA I LK TEHNIKE:
olovka, flomaster, boje; akvarel, gvaš, tempera pastel, kolaž, flomasteri u boji; glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna
ambalaža, žica; kombinirana; tuš ili crtaći ugljen,
NAČINI RADA:
− po posmatrAnju
− po mašti
− po zamišljanju
− po sjećanju
− po izmišljanju
TIP SATA
- ONG - PIV
OBLICI RADA:
− Frontalni
− Individualni
− Grupni
− Rad u parovima
KORELACIJA
- društvo, priroda
NASTAVNE METODE:
− Analitičko
promatranje
− Demonstracija
− Razgovor
− Usmeno izlaganje
− Metoda scenarija
− Rad s tekstom
− Kombiniranje
− Variranje
− Građenje
− Razlaganje
NAST. SREDSTVA:
− Izravno umjet. djelo
− Prirodni oblici40
− Napravljeni oblici
− Fotografije
− CD
− Reprodukcija
MOTIVACIJA: Nastavak aktivnosti započete a vezane za posjetu Jablanici. Srađivanje panoa,
primjena znanja o vrtsama kompozicije. Najava analize radova replika spomenika, stećaka i dr.
radova
REALIZACIJA (RAD) Učenici završavaju započete radove u grupama
ANALIZA I VREDNOVANJE LK PROCESA I RADOVA Razgovor o izloženim radovima i
Što je bio zadatak Predstavnici grupa gpvpre o svom radu., (objašnjavaju što su i zašto radili) ili
uspoređuju druge radove. Koji je rad drugačiji od ostalih (najmaštovitiji, najposebniji)? Po
čemu? Šta se ističe na njemu? Koja je vrsta kompozicije?