2. Zimski raspust u Općoj biblioteci i seminar za prosvjetne radnike

3. brezanski žurnal
Sadržaj
sadržaj
4
broj 1 2
Redakcijski kolegij
Edin Avdukić
Armin Berbić
Amina Čiva
Besim Dinar
Adnan Omerhodžić
Zarije Seizović
Saradnici
Sabir Čiva
Almasa Dizdarević
Ajla Kurspahić
Emir Pajić
Grafički urednik
Besim Dinar
Fotografija
Đenan Cigura
Jasmin Omerhodžić
Kontakt
061/448-500
U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZA
Upriličen doček Nove godine
Stotine građana općine Breza ispratile su Staru i dočekale
Novu godinu na Trgu rudara, gdje je drugi put, na inicijativu
načelnika Halila Tuzlića, organiziran doček na otvorenom.
Građane svih generacija…
SASTANAK UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDK
Nastaviti prenositi istinu
Predstavnici Saveza udruženja antifašista i boraca NORa Zeničko-dobojskog kantona, Mile Kovačević i Adil
Omerović, sa članovima Općinskih organizacija SABNORa Visokog i Breze, posjetili su načelnika općine Breza ...
9
ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI
Kvalitetno provoditi slobodno vrijeme
U Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ održana je tradicionalna akcija „Zimski raspust u Biblioteci“. Program škole
šaha vodio je nastavnik Tigran Kojić...
INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKE
Avantura se nastavlja
Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da radi nešto
što ljudima donosi radost, ugodu i osmijeh na licu, direktorica ove ustanove Indira Lukačević, svojim najvažnijim
zadatkom smatra stalno obogaćivanje biblioteke...
16
Štamparija
PROSPEKT d.o.o.
Breza
Svi ovom gradu dugujemo nešto
Doseg Fajze Gavranović odličan je putokaz svim
nadolazećim generacijama mladih ljudi da i oni to ostvare
u svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi jednoj iznimno karizmatičnoj ličnosti koja će nam…
ANATOMIJA BEZUMLJA
O ovome, dakako, narod koji je već dvije decenije taoc ove
zaštite, ne zna ništa, no čini se da bi trebao znati da mu zaista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje opisani način,
štite...
januar 2014
10
PROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆ
Koncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa”
4
6
7
8
12
13
14
18
20
5
19
Promocija dokumentarnog filma
Uspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravlja
Memorijalni turnir “Meho Rahmanović Mex”
Humanitarna organizacija „Human Appeal International“
Akcija OŠ “Safvet-beg Bašagić”
Udruženje žena „Behar“
Učenici Gimnazije „Muhsin Rizvić“ organizovali podjelu paketića
U četiri oka: Faruk Velić / Azra Kadrić
Prikaz knjige “Neofašizam u etno-fraku“ autora dr. Esada Bajtala
3

4. Općina Breza
brezanski žurnal
S
totine građana općine Breza ispratile
su Staru i dočekale Novu godinu na
Trgu rudara, gdje je drugi put, na inicijativu načelnika Halila Tuzlića, organiziran
doček na otvorenom.
Građane svih generacija, bogatim
repertoarom narodne i zabavne muzike, za-
JAVNI DOČEK NOVE GODINE U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZA
Upriličen i vatromet
bavljali su članovi benda „Neki novi klinci“,
kao i vokalni solista Mustafa Rizvanović.
U prvim minutama Nove godine, pomoćnica
načelnika Meliha Beširević poželjela je u ime
načelnika građanima mnogo zdravlja i sreće.
Početak Nove godine obilježen je i velikim
vatrometom.
Stotine građana dočekale Novu godinu
Tuzlić:
Ponuditi
Brezanima
sadržaje
Beširević:
Poželjela građanima
mnogo zdravlja
U ORGANIZACIJI CRVENOG KRIŽA
U
Promocija dokumentarnog filma
prostorijama Opće biblioteke “Muhamed Kantardžić”, pod pokroviteljstvom načelnika Halila Tuzlića, održana
je promocija dokumentarnog filma “Kad je
čovjek čovjeku Čovjek”. Autori ostvarenja su
Halid Rifatbegović i Hazim ef. Durmić, dok se
za organizaciju pobrinuo Crveni križ općine
Breza.
Nakon projekcije filma, prisutnim
građanima su se obratili Tuzlić, predstavnici
Crvenog križa i ef. Durmić.
Sabir Čiva
Načelnik prisustvovao prikazivanju filma
4
januar 2014

5. brezanski žurnal
Općina Breza
TUZLIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDK
Nastaviti prenositi istinu
Istaknut značaj direktnog kontakta organizacija antifašista s općinskim rukovodstvima
Zajednički snimak učesnika sastanka
P
redstavnici
Saveza
udruženja
antifašista i boraca NOR-a Zeničkodobojskog kantona, Mile Kovačević i
Adil Omerović, sa članovima Općinskih organizacija SABNOR-a Visokog i Breze, posjetili su načelnika općine Breza Halila Tuzlića.
U više nego prijateljskoj atmosferi posebno
je istaknut značaj direktnog kontakta saveza
i organizacija antifašista s općinskim rukovodstvima i nevladinim institucijama. „Trajno
ostaju žive ideje za koje smo bili spremni
život položiti“, rekao je predstavnik visočkog
SABNOR-a Hanifija Trubljanin, naglašavajući
da će dok bude svijeta, biti i borbe za pravdu,
za veći komad hljeba, za slobodu.
Suprotstavljanje širenju mržnje
Učesnici sastanka obavezali su se
da će nastaviti prenositi istinu, kako se zlo
ne bi nikada ponovilo. „I danas, iskazujući
poštovanje žrtvama patnje strašnih prošlih
vremena, obavezni smo čuvati i prenositi
punu istinu, ma koliko ona bila uznemirujuća“,
rekao je Tuzlić. Zajednička saradnja, konstatirano je također, svojevrsna je potvrda
jačanja svijesti o potrebi odlučnijeg javnog
angažmana u cilju suprotstavljanja pojavama
širenja nacionalne, vjerske i političke mržnje
u krugu svog djelovanja. „Sjećamo se i svih
znanih i neznanih boraca u svim ratovima koji
su se borili za slobodu, koji su patili i koji su
pobijeni. Odajem svima njima počast u ime
SABNOR-a, zasnovanog na antifašističkim
vrijednostima i tradicijama, koji zna gdje je
njegova budućnost“, dodao je Sabahudin
Dizdarević, predsjednik brezanskog SABNOR-a.
Uvažavanje različitosti
Osuđujući svaku pomisao bilo
koga koji svoju ideju življenja na ovim prostorima vezuje za fašizam ili tome slične oblike
i sadržaje djelovanja, općinski načelnik Halil
januar 2014
Intenzivirati saradnju saveza i općinskih rukovodstava
Tuzlić pohvalio je temelje saradnje udruženja
antifašista Zeničko-dobojskog kantona, koja
na ravnopravnim osnovama svakodnevno
grade put zajedničkom antifašističkom
opredjeljenju naše zemlje i doprinosu pozitivnim stremljenjima društva, uz međusobno
uvažavanje različitosti. „Općina Breza će u
realizaciji programa organizacija koje čuvaju
sve tekovine NOB-a, i predstavljaju najviši izraz visokih etičkih i moralnih vrijednosti, dati
bezrezervnu podršku“, zaključio je Tuzlić.
Pohvaljena saradnja udruženja antifašista ZDK
5

6. Općina Breza
brezanski žurnal
KOMISIJA FMPU-A IZVRŠILA PREGLED RADOVA
Uspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravlja
Načelnik Halil Tuzlić pozdravio aktivnosti usmjerene na podizanju javne svijesti o energetskoj efikasnosti
Komisija Federalnog ministarstva prostornog
uređenja u sastavu Danijel Čapelj, nadzorni
inžinjer u ime FMPU-a, Seđida Đonlagić,
Sakib Halilović i Mirsad Ramić izvršila je
pregled radova na utopljavanju objekta JU
Dom zdravlja “Breza”, koji su izvršeni na
osnovu Ugovora između Federalnog ministarstva prostornog uređenja, općine Breza
i izvođača radova, firme DEBOS d.o.o. Sarajevo. Tehničkom pregledu, u ime izvođača,
prisustvovao je Nezir Šljivo, direktor firme
DEBOS d.o.o.
Bez nedostataka
Konstatovano je da su radovi
završeni bez nedostataka, a urađenim je bio
zadovoljan i menadžment Doma zdravlja, na
Tuzlić: Podići svijest
Radovi izvršeni bez nedostataka
čelu sa direktorom Nisadom Šabanovićem.
Kao tehničko lice ispred općine Breza
pregledu je prisustvovala Rašida Mušanović,
građevinski inžinjer. Ukupna vrijednost toplifikacije Doma zdravlja, sa učešćem općine
Breza u iznosu od 43.000 KM, iznosila
je 93.000 KM. Prema riječima općinskog
načelnika Halila Tuzlića, realiziranje projekata ovakvog tipa, najbolje pokazuje kako
energetska efikasnost štedi novac, te je toplo
pozdravio sve aktivnosti usmjerene na podizanje javne svijesti o energetskoj efikasnosti.
Menadžment Doma zdravlja zadovoljan urađenim
6
Smanjenje računa
Alen Smajić, saradnik na izradi projektnih prijedloga prema domaćim i
stranim institucijama, navodi da će buduće
aktivnosti općine Breza biti usmjerene ka
postizanju energetske efikasnosti u svim
sektorima: zgradarstvo (toplifikacija javnih
objekata) električna energija (javna rasvjeta)
šumarstvo (poljoprivreda) i otpad. Ciljevi koje
lokalna zajednica, primjenom projekata energetske efikasnosti, želi da postigne su smanjenje računa za utrošenu energiju u sektoru,
djelatnosti ili objektu, poboljšanje kvaliteta
usluga u pojedinim sektorima i poboljšanje
kvaliteta vazduha na teritoriji zajednice.
januar 2014

7. brezanski žurnal
Općina Breza
N
eprijatna vijest došla je iz Odjela
komunalno-ekološke policije sredinom
prošlog mjeseca. Eko-policajac Belmin
Bajrić izvijestio je kako je sa svojim kolegama
17. januara, po prijavi stanovnika MZ Prhinje,
izašao na lokaciju zatekavši neprijatan prizor
u vidu više odloženih vreća napunjenih kostima životinjskog porijekla. “Nakon izlaska
na teren, odmah smo obavijestili Policijsku
stanicu Breza, policajci su došli, slikali i napravili zapisnik. U saradnji s mjesnom zajed-
U MJESNOJ ZAJEDNICI PRHINJE
Uklonjene deponovane životinjske kosti
nicom i Službom civilne zaštite općine Breza,
Amir Velić, Almir Frljak, Dževad Avdukić i
ja pristupili smo uklanjanju kostiju”, kaže
Bajrić.Općinski načelnik Halil Tuzlić ističe da
zabrinjava način na koji su kosti jednostavno
dovezene i ostavljene na livadi.
“Općina Breza pridaje veliki značaj
lokalnoj ekološkoj policiji kao resursu koji će
pomoći u očuvanju životne sredine”, ocijenio
je Tuzlić. - Pošto nismo zatekli počinioce,
nismo mogli ništa da uradimo. Komunalna
policija efikasna je samo u trenutku kada uhvati prestupnika, ali smo sve preduzeli da to
proslijedimo nadležnim službama - izjavljuje
komunalni policajac Bajrić.
Zajedničkim naporima deponija sanirana
Tuzlić:
Očuvanje sredine
Bajrić:
Preduzeli sve
mjere
Na lokalitetu MZ Prhinje odložene kosti
MEMORIJALNI TURNIR “MEHO RAHMANOVIĆ MEX”
S
Sead Rašidović pobjednik u Brezi
ead Rašidović pobjednik je 14. memorijalnog turnira “Meho Rahmanović
Mex”, održanog 25. januara u Brezi.
On je nakon 9 kola, u konkurenciji 64 igrača,
sakupio 8 poena. Remizirao je jedino sa
Konjičaninom i Mrnđićem, kojima je pripalo
drugo, odnosno treće mjesto.
Igrači su, u motelu “Bosnia”,
imali po 15 minuta za razmišljanje tokom
partije. Odigrano je 279 partija, od čega je
41 okončana remijem. Bijeli su slavili 113,
a crni 125 puta. Sudili su Mirza Miralem i
Mehmed Kadrić, dok je direktor turnira Tahir
Gavranović. Organizator je ŠK “Preporod”,
a pokrovitelj Halil Tuzlić, načelnik Općine
Breza.
“Bio je ovo sjajno organiziran turnir.
Šahisti iz Konjica tradicionalno učestvuju.
Ovog puta Muamer Mrnđić osvojio je odlično
3. mjesto. Čestitke pokrovitelju turnira - općini
Odigrano 279 partija
januar 2014
Breza i organizatorima na čelu sa Tahirom
Gavranovićem”, rekao je Sulejman Mulić.
Tabela: Sead Rašidović 8, Muris Konjićanin
7½, Muamer Mrnđić 7, Goran Trkulja, Safet
Terzić i Samir Spaho 6½, Srđan Zlobec, Enver
Muratović, Salko Bjelopoljak, Saša Kokoruš,
Aldin Tatarević i Nevenko Grozdanić 6, Mirza
Mehmedović, Amir Hadžović, Dino Marković,
Halim Hutinović i Enes Sejdić 5½...
Meliha Beširević i Tahir Gavranović
na otvaranju
7

8. Općina Breza
brezanski žurnal
HUMANITARNA ORGANIZACIJA „HUMAN APPEAL INTERNATIONAL“
H
Podjela paketa socijalno ugroženim licima
Među našim aktivnostima je i novčana pomoć - donacija za 4.000 jetima – rekao je dr. Issa
umanitarna organizacija Human Appeal International (HAI) u saradnji sa
Centrom za socijalni rad, upriličila je
podjelu paketa kurbanskog mesa za socijalno ugrožena lica na području općine Breza. U
sklopu ovog humanitarnog programa paketi
su podijeljeni za 180 domaćinstava. „Svake
godine organizujemo podjelu kurbanskog
mesa, dijelimo korisnicima kuhinja i centara
za socijalni rad. Naša organizacija je volonterska, humanitarna organizacija osnovana u
Ujedinjenim Arapskim Emiratima 1984. godine, a djeluje u sektoru pomoći i razvoja.
Otvoreni za saradnju
Ima konsultativni status u Vijeću
za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih
nacija“, rekao je dr. Yousuf Issa, predstavnik
HAI BiH. Organizacija je svoj rad u Bosni i
Hercegovini počela u maju 1992. godine.
Sadašnje aktivnosti usmjerene su na obrazovne, zdravstvene, socijalne projekte, kao i
na program zbrinjavanja jetima sa pratećim
aktivnostima. „Među našim aktivnostima
je i redovna mjesečna novčana pomoć donacija za 4.000 jetima. Posebno se mogu
izdvojiti projekti pomoći socijalno ugroženim
porodicama, pomoć učenicima osnovnih
škola i projekt kućne radinosti. Značajno je
spomenuti podršku izgradnji i obnovi džamija
i opremanju učionica u džamijama. Ove godine vjerovatno ćemo opremiti ambulantu u
Goraždu, a prethodnih godina pomogli smo
Paketi za 180 domaćinstava
opremanju centara za dijalizu, doniravši
osam aparata. HAI je organizacija otvorena
za saradnju i realizaciju mnogih korisnih projekata“, istakao je Issa.
Kontinuirana pomoć
Nezir Dinarević, direktor JU Centar
za socijalni rad, zahvalio je na ovoj vrijednoj
pomoći i na svemu onome što HAI, Yousuf Issa i njegove kolege čine za socijalno
Issa: Projekti pomoći
Dinarević (desno) uručio zahvalnicu
8
ugrožene kategorije stanovništva BiH. „Dok
sam bio direktor u srednjoj školi, zahvaljujući
ovoj organizaciji, najmanje tri godine imali
smo ramazanske iftare za sve učenike, kojih
je tada bilo više od osam stotina. Uz pomoć
Yousufa Issae realizirali smo i projekt đačke
kuhinje u Mješovitoj srednjoj školi „Mehmedalija Mak Dizdar“, rekao je Dinarević, koji je
ovom prilikom dr. Issai uručio zahvalnicu za
kontinuiranu višegodišnju pomoć stanovnicima općine Breza.
januar 2014

9. brezanski žurnal
Društvo
Učesnici škole šaha
ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI
Škola šaha i Radionica veza premašile očekivanja
U
U znak zahvalnosti za učinjeno, Tigranu Kojiću i Muameri Dervišević uručeni pokloni
Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“
održana je tradicionalna akcija „Zimski
raspust u Biblioteci“. Program škole
šaha, namijenjen djeci, vodio je nastavnik Tigran Kojić, Fide majstor. Posljednjih nekoliko
godina teško je zamisliti raspuste bez ove
akcije, kao i Brezu bez „kraljevske igre“, koja
je u sportskom smislu mali zaštitni znak ovog
grada. Na finalnoj manifestaciji ovogodišnje
škole šaha Kojić se zahvalio direktorici Biblioteke Indiri Lukačević na saradnji, dobroj volji
i ljubavi koju pokazuje prema djeci i svemu
onome što se radi s mladima.
Neopisiva vrijednost
„Tu sam da vam pomognem, ne
samo kada je u pitanju šah, nego bilo šta
drugo u životu. Nemojte slučajno da neko
ima problem čijem rješavanju mogu pomoći,
a da se ne obrati“, poručio je, između ostalog, učesnicima škole šaha Kojić. Pozivajući
se na izjavu svjetskog šahovskog šampiona
Emanuela Laskera, koji je rekao da „Učenje
šaha mora biti i učenje nezavisnog mišljenja
i prosuđivanja“, Kojić je naveo da se ta neopisiva vrijednost šaha treba iskoristiti. „Stavovi i vrijednosti na koje djelujemo šahom i
izgrađujemo ih su: učenje, rad, disciplina,
mudrost, kreativnost, red, ljepota, istina,
samopoštovanje, pravda, samokritičnost,
sloboda, zdravlje, prijateljstvo, dostojanstvo,
upornost i solidarnost – rekao je za naš list
Tigran. Lukačević je uputila izraze zahvalnosti Kojiću na svim dosadašnjim trenucima
provedenim s članovima Biblioteke, i kao
mali znak zahvalnosti za urađeno, dodijelila
poklon.
„Hvala vam što ste svoje vrijeme
raspusta proveli u ugodnom druženju u
ovoj ustanovi. Mi ćemo vam i dalje biti na
januar 2014
raspolaganju. Sve ovo bi neostvarivo bilo
bez nastavnika Tigrana Kojića, koji se svaki
put na volonterskoj osnovi odazove na sve
naše pozive. Djeci želim mnogo dobrih
ocjena u drugom polugodištu i lijepih trenutaka sa učiteljima i nastavnicima – dodala je
Lukačević.
Mladim šahistima svoje bogato znanje i
iskustvo na završnoj manifestaciji prenosio je i istaknuti šahovski klupski sudac Vili
Barić. Osim škole šaha, u sklopu zimskog
raspusta Biblioteka je osigurala prostorne
pretpostavke za održavanje radionica veza.
Obraćajući se učenicama osnovnih i srednjih
škola, koje su sudjelovale u radionicama, kao
i osobi koja je rukovodila svim aktivnostima,
Muameri Dervišević, Lukačević je naglasila
kako se radi o novom projektu.
Proširiti aktivnosti
„Nadam se da ćemo sa aktivnostima nastaviti i da ćemo biti u još većem broju.
Moja očekivanja su premašena. Posebnost
radionice ogleda se u tome što smo, na neki
način, uspjeli od zaborava otrgnuti ono što
često nesvjesno guramo u zapećak, a to su
naše tradicionalne vještine, vještine naših
nana i ono s čime smo odrastali. Nadam se
da ćemo u ljetnom periodu proširiti aktivnosti
– konstatirala je Lukačević. Direktorica Opće
biblioteke je, za veliki doprinos kvalitetnom
provođenju slobodnog vremena učenika,
kojima je pomagala da razviju talente i kreativnost, uručila poklon Muameri Dervišević.
Čuvanje tradicionalne vještine
9

10. Intervju
Opća biblioteka “Muhamed Kantardžić”
najznačajnije je kulturno žarište na području
općine Breza, s brojnim promocijama,
izložbama i raznovrsnim programima namijenjenim svim dobnim skupinama građana.
Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da
radi nešto što ljudima donosi radost, ugodu
i osmijeh na licu, direktorica ove ustanove
Indira Lukačević, svojim najvažnijim zadatkom smatra stalno obogaćivanje biblioteke
i još potpuniju saradnju sa učenicima, kao i
sa svim ostalim korisnicima usluga Gradske
biblioteke. Lukačević, sa svojim kolegama,
posebnu brigu posvećuje djeci i mladima, za
koje se organiziraju raznovrsne primjerene
aktivnosti koje potiču učenje, čitanje i kreativnost. Nema sumnje da je građane svojom
predanošću, susretljivošću i radom, kao i prepoznatljivom saradnjom sa svim ustanovama
u cilju širenja kulture i pozitivnog duha Breze i
van granica ove općine, Indira Lukačević trajno zadužila i ostavila neizbrisivi trag u raznim
kulturnim djelatnostima. Sa jednom od najproduktivnijih djelatnica iz oblasti kulture
razgovarali smo krajem prošlog mjeseca.
Reformirana i prilagođena novom dobu, Opća biblioteka „Muhamed
Kantardžić“ hrli ka svojim čitaocima
željnim novih saznanja. Koliko godina
traje avantura Gradske biblioteke?
Priča o našoj Biblioteci počinje
daleke 1954. godine kada su upisani prvi
čitaoci i zavedene prve knjige u inventar
biblioteke. Zvanični dokument o pokretanju
rada biblioteke u našoj opštini ne posjedujemo (znatan dio dokumentacije je devastiran tokom agresije). Jedini zvanični dokument koji smo zatekli u biblioteci je Rješenje
Narodnog odbora Breza o produženju rada
Gradske biblioteke kao samostalne ustanove
od 31. 10. 1960. godine. Uz manje statusne
promjene biblioteka je uspješno prošla svoj
razvojni put do moderne kulturno-obrazovne
institucije i danas predstavlja prostor u kome
se građani Breze okupljaju u raznim aktivnostima vezanim za kulturno-informacionu
djelatnost, stvarajući ugodnu sredinu za rad,
igru i druženje svih dobnih grupa i u stalnom
nastojanju da svoj rad obogati što raznovrsnijim sadržajima. Avantura se nastavlja!
Koje su to aktivnosti koje ova
kulturno-obrazovna ustanova sprovodi u
cilju zadovoljenja potreba čitalačke populacije na području općine Breza?
Za biblioteku je važno da ona nije
samo spremište knjiga, nego aktivni sudionik i stvaralac života u zajednici u kojoj
djeluje. Pored kvaliteta i stručnog provođenja
bibliotečkih službi i usluga, važna je i organizacija aktivnosti koje pridonose kulturnom
životu zajednice. U Općoj biblioteci „Mu-
10
brezanski žurnal
INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKE
Čitati treba zbog radosti otkrivanja
lijepe riječi
Foto: Jasmin Omerhodžić
Lukačević: Avantura se nastavlja
hamed Kantardžić“ redovno se realizuju
književne večeri, promocije, izložbe, tribine,
muzičke večeri, predavanja, konkursi za
učenike brezanskih škola, časovi lektire, lutkarske predstave, prodajne izložbe knjiga i
na taj način Biblioteka je postala nezaobilazno mjesto ili kako mi to u Biblioteci volimo
reći: postala je dnevni boravak grada. Naši
gosti su bili istaknuti književnici, univerzitetski
profesori, slikari, režiseri, muzičari. Posebnu
pažnju poklanjamo našim, brezanskim,
stvaraocima i na taj način promovišemo
zavičajnu kulturu ali potičemo i podržavamo
naše sugrađane da izraze svoju kreativnost.
Od kraja 2009. godine Biblioteka je punopravna članica COBISS sistema koji se zasniva na online komunikaciji između lokalnih
računarskih sistema i centralnog bibliotečkoinformacionog servisa u Nacionalnoj biblioteci BiH.
Dječija igraonica je projekt koji se
u našoj biblioteci realizuje već četrnaestu
godinu za redom i na koji smo posebno
ponosni. Cilj igraonice je da djeca kroz igru,
kao temeljnu dječiju aktivnost, unaprijede
svoj cjelovit razvoj i da kroz vlastite aktivnosti
razvijaju svoju fizičku i psihičku osobnost i
da iskustva stečena u igri budu priprema za
školu i život. Takođe, djeca kroz igru jačaju
proces socijalizacije koji je od izuzetnog
značaja u vrijeme kada se djeca sve manje
zajedno igraju i druže. Punu opravdanost
rada i postojanja igraonica dobiva kroz pozitivna mišljenja roditelja, prosvjetnih radnika
kao i lokalne zajednice.
Pored svoje osnovne djelatnosti, Gradska biblioteka nositeljica je raznih
kulturnih manifestacija, organizatorica
književnih susreta i brojnih društvenih
skupova. Možete li izdvojiti neki posebno
drag događaj?
U oblasti svog djelovanja Biblioteka
realizuje raznovrsne aktivnosti i sadržaje i na
taj način nastoji upotpuniti i obogatiti kulturni
život opštine ostavljajući svjedočanstvo o kulturnom doprinosu i postignutim rezultatima.
Dani Božidara Bože Bunjevca su zasigurno
januar 2014

11. brezanski žurnal
događaj koji bih posebno izdvojila kao manifestaciju koju je, ne samo brezanska, nego i
cijela bh. javnost sa oduševljenjem dočekala
i pozdravila. Bila je to prilika da se bar na
ovaj način zahvalimo čovjeku koji je ostavio
dubok pečat u kulturnom životu Breze. Pored
ljepote grada i kulturno-historijske baštine,
Breza je bila kolijevka u kojoj su stasavali
ljudi koji su se svojim znanjem i idejama, radom ili nekim drugim umijećima svrstali u red
onih koje Breza ne može i ne smije zaboraviti. Činjenica je da, kako vrijeme prolazi, ljudi
po kojima je Breza prepoznatljiva sve više
padaju u zaborav (Alija Sirotanović, Božo
Bunjevac, Ibrahim Dedić i mnogi, mnogi
drugi). Evo, već u augustu ove godine pada
100-godišnjica rođenja Alije Sirotanovića i to
je lijepa prilika da se pokrene tradicionalna
manifestacija kulture i umjetnosti koja bi otrgla od zaborava ljude koji su svojim životom i
djelom ostavili neizbrisiv trag utkan u historiju
Breze.
U kojoj mjeri kroz svoju djelatnost Biblioteka proizvodi određene
ishode, posljedice i rezultate značajne za
razvoj zajednice koju uslužuje?
Dugoročni cilj ili svrha biblioteke jeste da proizvodi određene ishode,
posljedice, svrhe, rezultate od značaja
za život i rad korisnika i za razvoj zajednice koju uslužuje. Uposlenicima Opće
biblioteke“Muhamed Kantardžić“ želja je da
korisnicima i posjetiocima u Biblioteci bude
prijatno, da se osjećaju ugodno, da Biblioteka bude mjesto susreta na predavanjima, tribinama, kreativnim radionicama, gdje
će im biti omogućeno da drugima pokažu
put do znanja i zadovoljstva u životu. Kao
lokalna kapija znanja koja pruža osnovne
uslove za učenje tokom cijelog života, Biblioteka omogućava da sve vrste znanja i informacija budu na raspolaganju korisniku.
Naša Biblioteka nastoji da stalno unapređuje
svoju ulogu posrednika između knjige i informacije i korisnika kroz poboljšanje uslova
za rad, omogućavanje pristupa elektronskim
izvorima u Biblioteci u cilju permanentnog
obrazovanja kroz promovisanje kulture
čitanja od najmlađeg uzrasta (Igraonica ),
uz njegovanje zavičajnosti i njenih najvećih
umjetničkih vrijednosti. Usmjerenost na korisnike i zadovoljenje njihovih potreba kroz
stalno proširivanje i bogaćenje usluga ostaje
suština bibliotečkog posla. Zadovoljan korisnik je jedina mjera uspješnosti za jednu javnu
biblioteku i njenu promociju.
O kojem broju naslova možemo
govoriti, ko je najmlađi, a ko najstariji registrirani čitalac?
Naša biblioteka raspolaže fondom od 18.000 bibliotečkih jedinica koji
januar 2014
Intervju
koriste naši čitaoci svih uzrasta, od djece
predškolskog uzrasta, učenika srednjih i osnovnih škola, studenti, zaposleni, domaćice,
nezaposleni, penzioneri.
Pored knjige,
najveće blago biblioteke su njeni čitaoci. Sa
ponosom ističemo da najmlađi korisnik ima
2,5 godine, ali posebno se dičimo našim najstarijim članovima, među kojima je gospođa
Elizabeta Ela Maričević koja je povjerenje
našoj biblioteci poklonila od njenog početka.
I još uvijek čita istim žarom.
Čuvaj se čovjeka koji je pročitao
samo jednu knjigu, navodi se u jednoj rumunskoj poslovici. Kako one koji potcjenjuju utjecaj čitanja knjiga na obogaćivanje
čovjekovog života ubijediti da upravo njih
košta što ne čitaju, te da su za idealan
život potrebni dobri prijatelji i dobre knjige?
Idealnog života nema, pogotovo ne
u vremenu u kome mi živimo, a sve je, nekako, manje i dobrih prijatelja. Znači, u ovom
slučaju, ostaju nam knjige kao naši najbolji
prijatelji. Postoje dvije vrste osoba: one koje
vole čitati i one koje to ne vole. Ona treća vrsta osoba koja s vremena na vrijeme pročita
knjigu je zanemarljiva i na nju ne treba trošiti
vrijeme. Čitati treba zbog umjetničkog užitka,
zbog potrebe za znanjem, zbog radosti otkrivanja lijepe riječi i emocija koje će ta riječ
probuditi u nama. U knjige se moraš zaljubiti
i dopustiti im da rastu s tobom. Uostalom,
ljubav prema knjizi se njeguje brižljivo – od
porodice, škole, pa do okruženja koje bi
trebalo da se odnosi prema knjizi kao istinskoj duhovnoj vrijednosti.
Civilizacija je oduvijek živjela
od pisane riječi, sve što nije zapisano
izgubljeno je, kakva je budućnost pisane
riječi?
Biblioteke se, više nego ikad,
suočavaju sa izazovom novih tehnologija koje
nude lako dostupne i raznovrsne sadržaje a
ne iziskuju nikakav napor korisnika koji ne
mora ni da izađe iz kuće da bi došao do njih.
Ipak, nijedan od novih medija još nije uspio
da u potpunosti zamijeni štampanu knjigu.
Čitaoci koji odu na neko vrijeme iz biblioteke ponovo se vrate jer ništa im ne može
donijeti atmosferu biblioteke, miris knjige i
osjećaj opuštenosti dok čitaju. Kad jednom
zakoračite u svijet knjige iz njega nećete
moći izaći. Niti ćete htjeti.
Kakvi su to sadržaji koje možemo
očekivati u predstojećim mjesecima?
Prije nekoliko dana je završen naš
projekt „Zimski raspust u biblioteci“ koji je
studentima i učenicima pružio mogućnost
da svoje slobodno vrijeme iskoriste da se
zabave, prošire svoja znanja i nauče nešto
novo. Početkom mjeseca februara imaćemo
vrlo zanimljivo predavanje o žrtvama manipulacije, a takođe prigodno će biti obilježen,
kao i prethodnih godina, 1. mart – Dan
nezavisnosti BiH. U aprilu obilježavamo
Međunarodni dan dječije knjige kao i Svjetski
dan knjige... A da vam ne bismo otkrili sve
ono što u narednom periodu pripremamo
pozivamo čitaoce „Brezanskog žurnala“ da
nas posjete i postanu članovi velike porodice
naše Biblioteke.
Lukačević s Nurom Bazdulj-Hubijar i
prijateljima Opće biblioteke
11

12. Društvo
T
okom zimskog raspusta u prostorijama OŠ „Safvet-beg Bašagić“ održan
je dvodnevni edukativni seminar za
odgajatelje, nastavnike razredne nastave
i nastavnike maternjeg jezika, zasnovan
na pilot modelu projekta „Implementacija
definisanih ishoda učenja u jezičko- komunikacijskom području“. Prva faza provedena
je tokom 2013. godine, gdje je 50 odgajatelja s područja ZDK učestvovalo u četiri
petodnevne radionice, kako bi ove godine,
u svojstvu mentora, sa svojim kolegama podijelili iskustva. Obučeni treneri s područja
općine Breza, prosvjetne radnice Snježana
Pandža i Mersiha Velić, 13. i 14. januara
posvetile su vrijeme i energiju prenošenju
znanja svojim kolegama u svim predškolskim
i osnovnoškolskim ustanovama, kako bi
se unaprijedio kvalitet nastave, što će za
ishod imati bolje znanje i uspjeh učenika.
„U trogodišnjoj realizaciji, u periodu 20132015. godine, predviđeno je da obučeni
odgajatelji, nastavnici razredne i predmetne
nastave ostvare konkretnu promjenu u
nastavnom procesu u smislu poboljšanja
brezanski žurnal
DVODNEVNI SEMINAR ZA PROSVJETNE RADNIKE
Unaprijediti kvalitet nastave
kvaliteta i uspješnosti u savladavanju gradiva“, pojasnila je Pandža. Seminaru u Brezi
pristvovalo je 32 prosvjetnih radnika, saznajemo od Mersihe Velić, profesorice razredne
nastave. Projekt „Implementacija definisanih
„UNIQA OSIGURANJE“ DARIVALA POKLON-PAKETE
Donacija za OŠ „Enver Čolaković“
Čosić (u sredini): Doprinos poboljšanju nastave
U
čenici Osnovne škole „Safvet-beg
Bašagić“ i ove godine obradovali su
štićenike jednog od domova za djecu
bez roditeljskog staranja. Prošle godine posjetili su Bjelave, a ove godine Zenicu. U ovom
simboličnom gestu učestvovali su učenici
i roditelji, nastavnici i ostalo osoblje. Koordinatori projekta bile su nastavnica likovne
kulture, Beisa Biberović, i pedagogica škole,
Mersiha Šehić uz svesrdnu pomoć roditelja
i učenika. „Hvala svima koji su pomogli da
realizujemo projekt „Paketići za svu djecu”.
Učenici su pripremili 118 poklon-paketa, upakovali i uručili djeci bez roditeljskog staranja
u Domu za djecu Zenica. Hvala u ime divne i
drage djece Doma“, navela je Šehić.
A. Dizdarević
12
ishoda učenja u jezičko- komunikacijskom
području“ u partnerstvu realiziraju Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
ZDK, Pedagoški zavod i organizacija „Save
the Children“.
Seminaru prisustvovalo 32 prosvjetnih radnika
oniranjem poklon paketa – seta opreme
za praktičnu nastavu u okviru predmeta Tehnička kultura učenicima Osnovne škole “Enver Čolaković”, kompanija
„Uniqa osiguranje“ još jednom se pokazala
kao društveno odgovorna firma i prijatelj
mnogim udruženjima, nevladinim organizacijama i osnovnim školama. “Svaki prosvjetni
radnik ima u cilju zainteresovati učenike za
svoj predmet i nastavu učiniti sadržajnijom.
Časovi Tehničke kulture nude mogućnost i
timskog rada, tako da je svaki doprinos boljoj
kvaliteti nastave od izuzetne važnosti”, rekao
je Benjamin Čosić, direktor škole. “Željeli
smo doprinijeti tome da časovi Tehničke
kulture budu zanimljiviji, a ujedno potaknuti
želju i radoznalost osnovaca za ovaj predmet”, izjavio je Branislav Đurić, predstavnik
„Uniqa osiguranja“ za Brezu. Učenicima 30
osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, u sklopu predstavljanja paketa ‘’Majstorski potez’’
- osiguranje stana i kuće, ova kompanija darivala je poklon pakete za opremanje učionica
Tehničke kulture. Ukupna vrijednost donacija
je 10.000 KM.
D
AKCIJA OŠ “SAFVET-BEG BAŠAGIĆ”
Uručeno 118 poklon-paketa
Kolektiv OŠ koji je realizirao projekt
januar 2014

13. brezanski žurnal
N
a turniru održanom u Ilijašu, mladi
nogometaši ŠF „Osmica“ (generacija
2001/2002) osvojili su drugo mjesto.
U regularnom vremenu dječaci u 4 utakmice
nisu primili niti jedan gol. Finale su izgubili
nakon izvođenja jedanaesteraca. U prethodnoj godini osvojili su nekoliko važnih turnira
te je za njih bila izuzetno uspješna. „Radi se o
jednoj radnoj i talentovanoj generaciji, pa ne
treba da brinemo za budućnost brezanskog
fudbala. U našoj školi stvorena je pozitivna
klima u radu sa svim generacijama, u svakoj
imamo nadarene djece, ostvarujemo dobre
rezultate i svi želimo raditi“, pun je riječi hvale
na svoje vrijedne igrače Fahrudin Hodžić,
trener u „Osmici“, koja je, tokom svog postojanja, odgojila stotine brezanskih mališana,
od kojih su mnogi danas veoma uspješni u
svijetu fudbala.
Društvo
ŠKOLA FUDBALA „OSMAN OMANOVIĆ OSMICA“
Drugo mjesto u Ilijašu
ŠF „Osmica“: Uspješan nastup
UDRUŽENJE ŽENA „BEHAR“
U
Sačuvati stare običaje od zaborava
organizaciji Udruženja žena “Behar”
organizovano je „Bosansko sijelo“
koje je održano u motelu “Bosnia”.
Cilj druženja bila je promocija aktivnosti
udruženja, a ovo okupljanje je, između ostalog, upriličeno sa ciljem da se stari običaj
ovog kraja, umijeće pravljenje slatkiša
ćetenije, sačuva od zaborava i prenese na
nove generacije. U veselom dekoru pred
velikim brojem žena iz Breze, tokom večeri,
također, igralo se i pjevalo. “Ovo smo organizovale da se upamte običaji koji se slabo
praktikuju, i da ne izađu iz zaborava”, priča
Senija Tuzlić, predsjednica UŽ “Behar”.
Tradicija pravljenja ćetenije pre-
Članice UŽ „Behar“
januar 2014
Tuzlić (lijevo): Pravljenje ćetenije traži majstorstvo
poznatljiva je u Brezi,
kao i u brojnim bosanskohercegovačkim
gradovima. “Pravljenje
ćetenije traži pravo
majstorstvo da bi se
od stvrdnutog šećera
došlo do slatkiša
tankih niti. Da bi se napravila dobra ćetenija
potrebno je oko 2 sata
rada, a neophodno
je da sudjeluje više
osoba.
Spravljanje
ćetenije, u principu,
uvijek okuplja veći broj
osoba radi zabave i
druženja, što je možda
i najveći pozitivni efekt
njegovanja
ovog
drevnog
narodnog
običaja”, pojašnjava
Senija.
13

14. Društvo
brezanski žurnal
DJED MRAZ I DOBRE VILE U IGRAONICI, UZ PJESMU I IGRU U NOVU GODINU
Svi mališani proteklih dvanaest mjeseci bili dobri
D
ječija igraonica u sastavu Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“ i ove
godine organizirala je doček Djeda
Mraza i dodjelu paketića. Uz interaktivnu
novogodišnju predstavu, pjesmu i igru, brojni mališani sjajno su se zabavili. Djed Mraz,
jedna od najvećih dječijih radosti, nije došao
s patuljcima i velikim sankama koje vuku irvasi, naprotiv, pojavio se pješke, ali ove godine u društvu dražesnih pomoćnica dobrih
vila, koje su sa svojim magičnim osmijesima
i štapićima došle ispuniti sve dječije želje
i snove. Tokom cijele prošle godine, vile su
pažljivo pratile najmlađe i uredno bilježile ko
je bio dobar a ko loš. Nakon što je ustanov-
ljeno da su svi mališani proteklih dvanaest
mjeseci bili dobri, uslijedile su nagrade za
njihovo slušanje roditelja i odgajateljica.
Obavijeni prazničnom čarolijom Djed mraz,
vile, mališani i njihovi roditelji vođeni djetetom
u sebi, podigli su zastavu radosti i uplovili u
svijet mašte, dok su veseli glasovi živopisnim
bojama oslikavali prostorije Gradske biblioteke. „Ništa se ne može porediti sa osmijes-
Mališani s oduševljenjem dočekali
Djeda Mraza
Dobre vile ispunjavale dječije želje
UČENICI GIMNAZIJE „MUHSIN RIZVIĆ“ ORGANIZOVALI PODJELU PAKETIĆA
P
Zaista je lijep osjećaj vidjeti
osmijeh na dječijim licima
ovodom
novogodišnjih praznika,
učenici III-b razreda Gimnazije „Muhsin Rizvić“ iz Breze sa profesoricom
Lejlom Karavdić su organizovali humanitarnu
akciju „Jedan osmijeh više!“ čiji je cilj od pri-
ima koje smo izmamili na licima djece. Želim
još jednom da se zahvalim roditeljima koji su
i ovog puta dali svoj nesebičan doprinos organizaciji ovog događaja, puno hvala Djedu
Mrazu i vilama, što nas u svojoj prazničnoj
turneji i ove godine nisu zaobišli, kao i svima
onima koji podržavaju i cijene naš rad“, rekla nam je direktorica Opće biblioteke Indira
Lukačević.
kupljenih novčanih sredstava, igračaka, napraviti paketiće za socijalno ugroženu djecu
sa područja Općine Breza. Podjela za djecu
iz četrdeset porodica održana je u prostorijama škole. Prema riječima sudionika, djeca
su bila vidno iznenađena i obradovana, te su
osmijesi na njihovim licima govorili više od
riječi. Sa mališanima se uz podjelu paketića
družio i Djed Mraz koji je svojim prisustvom
dao poseban pečat ovom događaju. „Zahvaljujemo se svima koji su pomogli ovoj humanitarnoj akciji. Zaista je lijep osjećaj vidjeti
osmijeh na dječijim licima. Naša ekipa je vrlo
zadovoljna“, kazala je Amra Hubić, učesnica
ove akcije.
Amina Čiva
Foto: Emina Buljetović
Učenici III-b odjeljenja obradovali najmlađe
14
Djed Mraz dao poseban pečat događaju
januar 2014

15. brezanski žurnal
J
edan od projekata koji je naišao na
pozitivne reakcije sportista i sportske
javnosti u Zeničko-dobojskom kantonu
je Prvi „Sportzdk Volleyball Open“. Riječ
je o turniru za odbojkašice koji je prošlog
mjeseca održan u sali zeničke Prve gimnazije. Učešće su uzele ekipe sarajevskog
Igmana, Breze, Žepča, Maglaja, Kaknja i
zeničke Željezare. ŽOK Igman, koji predvode treneri Senad Hodžić i Adnan Muzur, u
finalu je sa 2:0 (25:13, 25:16) pobijedio ŽOK
„Breza 1934“. Statuu, diplomu i cvijeće za
igračice drugoplasirane ekipe ŽOK „Breza
1934“, uručio je član Organizacionog odbora
Senaid Begić, direktor Zavoda zdravstvenog
osiguranja ZDK. Po ocjenama svih učesnika
i brojnih gostiju, ovo natjecanje bilo je izvanredno organizovano i izuzetno posjećeno od
strane ljubitelja sporta, a posebno odbojke.
Za Odbojkaški klub „Breza 1934“ na ovom
turniru nastupile su: Amra Hubić, Aldijana
Hasanović, Adna Begić, Selma Redžo, Lejla
Frljak, Esma Avdukić, Nadina Čosić, Nejra
Bešlija, Lejla Mušanović, Dijana Herić i Zuhra
Hadžalić. Trener ekipe bio je Jakub Ganić.
Društvo
PRVI „SPORTZDK VOLLEYBALL OPEN“
Odlične igre ŽOK „Breza 1934“
NA IGMANSKOM MARŠU ANTIFAŠISTI IZ BREZE
Obilježena 72. godišnjica jedne od prijelomnih operacija partizanske vojske
Antifašisti iz Breze: Odali počast
ODRŽANA AKCIJA
DARIVANJA KRVI
Foto: Mirza Subašić
Sastav ŽOK „Breza 1934“: Drugo mjesto
D
ana 25. januara, SABNOR Breza, na
čelu sa predsjednikom Sabahudinom
Dizdarevićem, aktivno je učestvovao
u obilježavanju 72. godišnjice legendarnog Igmanskog marša, jednog od ključnih
događaja iz Narodnooslobodilačke borbe
‘42. Snijeg koji je počeo padati noć ranije,
tog dana je prerastao u mećavu, čime su
dodatno dočarani uvjeti originalnog Igmanskog marša. Da je duh Igmanskog
marša i dalje živ, pored velikog broja bh.
antifašističkih udruženja, pokazali su i gosti
svih generacija iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. U ovogodišnjem simboličnom maršu
od Brezovače do Velikog polja snažnu volju
pokazali su i predstavnici iz Breze: Almasa
Dizdarević, Alma Mahmutović, Mirzeta Rizvo
i Ismet Rizvo. Autentičnosti atmosfere je doprinijelo i tradicionalno služenje vojničkog
graha i toplog čaja. SABNOR Breza je pri
povratku odao počast i polaganjem cvijeća
na spomen obilježje u Rajlovcu, na mjestu
gdje je nekada stajao drveni most preko
kojeg su, u noći sa 27. na 28. januar, prešli
učesnici Igmanskog marša. A. Kurspahić
Prikupljene 62 doze
C
rveni križ Breza i kantonalna bolnica
Zenica sproveli su u Radničkom domu
akciju dobrovoljnog darivanja krvi,
kojoj je pristupilo 76 građana, a prikupljene
su 62 doze. Sekretar Crvenog križa općine
Breza Kemal Nefić i ovom je prilikom izrazio
zahvalnost svima koji su se odazvali akciji,
Domu zdravlja Breza na ustupljenim krevetima, te općinskom načelniku Halilu Tuzliću
kao pokrovitelju akcije. „Nečiji život možete
spasiti za samo jedan sat vašeg vremena,
humanost je vrlina čovjeka“, poručio je Nefić.
januar 2014
Akciji pristupilo 76 građana
15

16. Intervju
Razgovarala: Amina Čiva
Foto: Amina Čiva
ajza Gavranović, prof. njemačkog jezika
i književnosti, izgleda kao rođena s talentom za podučavanje drugih. Ima tu
divnu privilegiju da sa zadovoljstvom obavlja svoje radne zadatke, a najviše uživa
u komunikaciji s učenicima kao i u radu
tokom nastave. Napominje da joj je dobra
organiziranost od velike važnosti i mišljenja
je kako je rad u skladu s postavljenim prioritetima jedini način za ostvarivanje ciljeva.
Gavranović kaže da je Breza grad u kojem
žive talenti iz svih društvenih oblasti, sa
nevjerovatnom kreativnom energijom, sredina u kojoj se svakodnevno pojavljuju dobre
ideje, i kako naglašava, veoma joj je drago
da mladi imaju početni impuls za dalji rad na
razvijanju svojih umijeća. Naša sagovornica,
osoba široke intuicije i invencije, koja je svim
bićem predana onome što jeste i što predstavlja, zaposlena je u “Gimnaziji Muhsin”
Rizvić, a svojim učenicima dođe kao neka
vrsta gurua kojeg rado slušaju i besprijekorno
uvažavaju. Veoma je značajan njen doprinos
promoviranju i jačanju kulture dijaloga kao
katalizatora kreativnosti, i izgradnji mostova
razumijevanja među srednjoškolcima na
različitim nivoima. Realizirajući različite vrste
edukacije u cilju osposobljavanja mladih ljudi
da se aktivno uključe u procese dijaloga na
lokalnom, državnom i međunarodnom nivou,
Gavranović posebnu pažnju posvećuje radu
sa debatantima, na koje je mnogo ponosna,
a koji se, pod njenim mentorstvom, uspješno
natječu na raznim turnirima s drugim debatnim klubovima iz srednjih škola u Bosni
i Hercegovini. Doseg Fajze Gavranović
odličan je putokaz svim nadolazećim generacijama mladih ljudi da i oni to ostvare u
svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi
jednoj iznimno karizmatičnoj ličnosti koja će
nam u skorijoj budućnosti zasigurno ponuditi još mnogo toga dobroga, ne ostavljajući
nas ravnodušne kako svojim svesrdnim
angažmanom na polju promocije aktivnosti
u korist mladih, tako i svakodnevnom borbom za potpunu kreativnu slobodu svojih
srednjoškolaca.
F
Ko je Fajza Gavranović i šta se
krije iza tog imena?
Prof.
njemačkog
jezika
i
književnosti sa završenih šest stepeni
njemačkog jezika na Goethe-Institutu u
Njemačkoj i četverogodišnjem studiju,
Odsjek za njemački jezik i književnost na
Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Beskrajne
papirologije,
dežurstva, pisanja godišnjih, mjesečnih
i operativnih planova, razredništva, planiranje i sve ostalo. Zanimanje profesora
veoma je zahtjevno. Kako uspijevate
sve stići i uspješno odgovoriti brojnim
obavezama?
Najbitnija je dobra organiziranost.
Kada organizuješ dobro dan, možeš stići sve,
pa čak da ti i ostane vremena. Naravno, bitno
16
brezanski žurnal
PROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆ
Svi ovom gradu dugujemo nešto
je da voliš to što radiš. Dakle, i kao poruka
svima : Postaviti prioritete i raditi u skladu s
njima, jer je to jedini način da ostvariš ciljeve.
previše obaveza, tj. kontrolnih i pismenih radova, i ukoliko se mogu uklopiti u svoj plan i
napraviti pomak, zašto da ne.
Povrh svega, saznali smo da na
Vašim časovima učenike očekuje predanost i puno pozitivne energije. I naravno,
da ne odustajete dok od njih ne napravite
male poliglote. Šta najviše cijenite kod
učenika?
Lijepo je to čuti. Volim kada učenici
postavljaju pitanja, kada su aktivni; tada znam
da su psihički tu. To najviše cijenim. A svi vi
Pod Vašim mentorstvom, članovi
Debatnog kluba Gimnazije “Muhsin
Rizvić” svake godine natječu se na raznim
turnirima s drugim debatnim klubovima
iz srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za ova takmičenja
srednjoškolci uče kritički razmišljati,
uče o toleranciji, mirnom rješavanju sukoba, argumentaciji i dijalogu, pronalaze
Gavranović:
Na vrijeme prepoznati vrijednost pravih stvari
znate, da kada završite fakultet, aplicirate za
posao, osim diplome dodatne bodove imate
i za poznavanje stranih jezika, poznavanje
rada na računaru.
Možete li izdvojiti najdraži
„biser“ s časa?
Bisera ima zaista puno na
časovima stranih jezika. Meni najsimpatičniji
biser je kada učenici na samom početku uče
kratka pitanja i odgovore; pa kada na pitanje:
Koliko imaš godina?, dobijem odgovor: Koliko ti imaš 15 godina.
Jesu li Vas učenici ikad
pokušali namamiti nečim kako bi odgodili kontrolni, ispitivanje i sl.?
Naravno, i ne vjerujem da to nisu
pokušali kod svakog predmetnog profesora.
Ne volim kada se neko drži samo strogih okvira; tako da ukoliko znam da učenici imaju
istomišljenike i prijatelje. Znamo da se
pričom teško može dočarati kako debata
izgleda i koliko je zabavna i dinamična, ali
pokušajte? Kako, zapravo, debatni način
razmišljanja ljudima daje dodatne mentalne alate za uspjeh?
Debata uči mlade ljude kulturi
ponašanja u dijalogu, koja je usko povezana
sa pluralizmom, multikulturalizmom i doprinosi napretku društva. Kultura dijaloga treba
da zaživi u svim segmentima društva. Debatiranje je vještina kojom mladi uče slušati jedni
druge, prihvatati suprotna stajališta, kritike;
braniti svoje mišljenje, tražiti informacije. U
debatama se tumači, obrazlaže i prosuđuje
na osnovu istinitih činjenica, dokaza, tj. argumenata. Kao dokazi i potvrde mišljenja
iznose se citati, dokumenti, statistički podaci, općeprihvaćene činjenice, spoznaje.
Mladi se uče diskutiranju, proširuju znanje,
pokušavaju riješiti neke od problema. Veoma
januar 2014

17. brezanski žurnal
Intervju
Gavranović sa III-d odjeljenjem Gimnazije „Muhsin Rizvić“
interesantno, prije svega korisno i za njihovu
budućnost, za društvo u kojem živimo. Naravno, stečeno znanje će im koristiti i u porodici, jer će mladi bez poteškoća znati prenijeti
tu kulturu ponašanja u dijalogu svojoj djeci,
znati ih saslušati. Bitno je da takav vid dijaloga zaživi u svim segmentima društva. Ja sam
ponosna na naše debatante.
Kakva je Breza kao kreativna
sredina?
Ja sa ponosom mogu reći da je
Breza, iako manji gradić, puna mladih kreativaca. Znamo da je bilo vremena kada mladi
kreativci nisu dobivali potrebni poticaj u mladosti, te su ostali dugo ili zauvijek skriveni.
Naravno, ima toga i danas, ali manje. U ovom
vremenu od velikog značaja su radionice i
projekti koji podstiču ono što jednog čovjeka
oplemenjuje. Umjetnost, bilo koje vrste, treba
da ima potrebni poticaj a ne da ostaje skrivena. Umjetnička radinica „Desnek“ Breza od
samog osnivanja radi kontinuirano na popularizaciji kreativnosti i do sada je organizirala
veliki broj izložbi. Kao što znamo u Gradskoj
biblioteci se organizuju izložbe, književne
večeri, čitanje literarnih radova naših učenika
i sl. Mladi i na časovima dodatne nastave i
na sekcijama pokazuju svoju kreativnu aktivnost. Bitno je i veoma mi je drago da mladi
imaju početni impuls za dalji rad na razvijanju
umijeća pisanja, crtanja, izradi raznih predmeta i sl.
Poplave, snijeg, onaj ekstremni,
požari i zemljotresi u Bosni i Hercegovini
znače mir. Samo nas nesreće zbližavaju.
Ljudi su ovdje kao klima. Plahi, i nepredvidljivi. Mogu stvoriti i čuda i čudovišta.
Šta mislite?
Lijepo si to rekla. Mislim da još
vlada nekakav strah poslijeratni; ljudi su se
nekako povukli, nema iskrenog smijeha ili
je veoma rijedak, lijepa druženja su postala
prava rijetkost. Pošto znamo da promjene
polaze od pojedinca, svako bi trebao krenuti
januar 2014
od sebe; jer, kao što reče Meša, za dobro i
ljubav treba izrasti, treba se pomučiti. Kao
da smo uspavani pa nas probude samo
nevolje. Govorim općenito za narod. Kao da
se bojimo promjena, a kao što kažeš, čuda
možemo napraviti. Stojimo na pola puta i vrijeme je da se krene dalje. Ja vjerujem da će
mladi probuditi prave vrijednosti, tj. ostvarivati zbližavanja u dobru, a nevolja i nesreća
samo tada može biti manje.
Svima nam vrijeme kasnije
pokaže da su najbolji dani u životu bili
oni koji su se tada činili dobrima, ali sasvim ponovljivima. A nikada se više nisu
ponovili, barem ne na taj način. Vrijeme
kasnije pokaže da su i neki ljudi ispali
veliki i važni, iako im tada nismo pridavali puno važnosti. Sve u svemu, mozak
nekada krivo slaže stvari, ali zato vrijeme
bez greške pravilno posloži sve ladice.
Puno stvari u životu možemo prevariti, ali
vrijeme, čini se, nikako?
Najbolji dani u životu su upravo
najjednostavniji dani. Sreća je sastavljena od
sitnih, neupadljivih i jednostavnih stvari, pa
samim tim su i najbolji dani baš oni najjednostavniji. Ljudi se često bore za bogatstvo,
za mnoge stvari koje su iznad granice zlatne
sredine; i mnogi nažalost kasno uvide, a ima
i onih koji uopšte ne uvide, da to odnosi mir
i zadovoljstvo, da odnosi najvrjednije bogatstvo. Pa i ljudi koji su jednostavni, dobri, neupadljivi, bivaju nekako zbog te svoje skromnosti veoma često izbjegavani, ponižavani
pa i zaboravljeni, dok čovjek vremenom ne
shvati da su baš oni bili jedino važni u našim
životima.
Čovjek može stalno raditi na sebi
i izgrađivati se kako bi na vrijeme znao prepoznati ono najbolje, a ne pustiti vremenu
da nam to nepovratno odnese; da to kasno
uvidimo. Rijetki su oni koji umiju na vrijeme
prepoznati vrijednost pravih stvari, prihvatiti
ih i zadržati, a zauzvrat imati unutrašnji mir.
To je najveće bogatstvo.
U godini ima 365 dana. Pet dana
i noći mogu biti veoma teški, od početka
do kraja. Šezdeset dana mogu biti čisti
prosjek. Ali 300 dana mora biti opako dobro. Ljudi se bore za novac, za moć, za
gluposti. Poenta je da se borimo za 300
dobrih dana, što god ih dobrim činilo.
Ako nam je neko rekao suprotno, i ako se
ne uklapamo u tu suprotnu šemu, onda
vjerojatno radimo dobru stvar. Da li se
slažete s navedenim stajalištem i kako se
borite za dobre dane?
Na nekim univerzitetima se čak
održavaju kolegiji o sreći, pa se biti sretan
čini kao posao. Ali to nije tako, i ne treba da
bude baš tako teško. To pokazuju i mnoga
istraživanja; pokazuju kako male jednostavne
stvari mogu učiniti naš život sretnim. Treba
biti zahvalan, držati se umjerenosti u svemu;
tj. zlatne sredine. I sami smo mnogo puta
vidjeli najljepši osmijeh na licima djece pa i
odraslih, koji imaju veoma skroman život. Bogatstvo duše – to je sreća, pa samo tako i
možemo imati tih 300 dobrih dana u godini.
Pridržavam se umjerenosti koju nazivam zlatnom sredinom; i bila mi je vodilja kroz život.
Sretna sam zbog toga, i naravno, samim tim
osiguravam sebi te dobre dane.
Jedan pisac svojevremeno je
tvrdio kako je otkrio lijek protiv starosti.
Rekao je da ne smijemo propustiti niti
jednu jedinu priliku, trebamo podignuti
svaki kamen na cesti, pronaći u sebi neki
talent, i onda ga iscijediti do krajnjih granica. Poslije nam ničega nije žao, ostarimo,
ne želimo se vratiti nazad. Vrtimo u glavi
stare slike i samo se smješkamo. Kako je
naveo, ovaj lijek nije potrebno čuvati na
suhom i hladnom mjestu, naprotiv, treba
ga uvijek nositi u džepu, konzumirati u
svakoj prilici i dobronamjerno nuditi naokolo, ako uočimo da je u našoj okolini
neko obolio. Znate li, po mogućnosti,
još neki lijek i da li biste ga podijelili s
čitaocima?
Lijepa riječ i osmijeh. Pozitivna energija, eto to je ono što mislim da svako od
nas treba imati stalno u džepu, i to neiscrpno
bogatstvo stalno dijeliti.
Za čovjeka je luksuz kad može
što više vremena provesti sa ljudima koje
voli, a to bi najrađe radio cijeli život. S
kime najviše volite provoditi vrijeme?
Na prvom mjestu sa sinom, pa sa
familijom, dragim prijateljima ...
Na kraju razgovora, naše sugovornike najčešće pitamo za jednu mudru
odjavnu liniju i toplu poruku čitaocima?
Veoma mi je drag citat Thomasa
Manna : „Vrijeme je božiji dar čovjeku da
ga koristi u svrhe čovječanstva i napretka.“
Krenimo od Breze, svi mi ovom gradu dugujemo nešto.
Još jedna poruka: budite pozitivni
i postupajte danju samo tako, kako biste
uvečer i vi i vaši najbliži imali miran san.
17

18. U četiri oka
brezanski žurnal
B
reza je odavno, čak u državnim okvirima, postala simbol sredine sa
velikim sportskim srcem, u kojoj
stasavaju mnogi talenti. Jedan od onih koji
je krenuo tim putem je sedamnaestogodišnji
Faruk Velić. U prvom ovogodišnjem izdanju
“Brezanskog žurnala” započeli smo razgovor
s ovim istaknutim mladićem, učenikom Gimnazije Muhsin Rizvić”, koji je od malih nogu
direktno vezan za sport kao aktivan fudbaler.
Svaki segment njegove dosadašnje biografije predstavlja storiju za sebe, ali kroz sve njih
protiče neraskidiva ljubav i veza sa sportom.
“Fudbal za mene nije samo sport, to je nešto
što me ispunjava. Trenirajući naučiš mnogo
stvari, a njihova važnost najviše se ogleda
u sve većoj ljubavi i želji za napredovanjem.
Fudbal jača povjerenje u suigrače, saradnju,
poboljšava fizičku spremu, kondiciju, uči te
bržem razmišljanju, ali najvažnije od svega
jeste da podstiče tvoju svijest kako bi bio
još uporniji”, istakao je ovaj brezanski fudbaler. Velić, koji je istinski borac na terenu
i van njega, navodi da je nepravilno svesti
fudbal samo na trening bez aktivnog učešća
čovjekovih osjećaja koji bude motivaciju. “U
našim se snovima krije ključ mogućnosti koje
su pred nama kojeg ne ometaju ni vrijeme
ni prostor, ni zakoni ni običaji, samo je bitno
istrajati do kraja. Jedino uporonošću, radom
i trudom dolazi se do uspjeha“, kazao je
Faruk. Svoju karijeru započeo je sa svojih pet
FARUK VELIĆ, FUDBALER “MLADOSTI”
Sport je životna inspiracija
godina u Školi fudbala Osman Omanović Osmica u Brezi, gdje je napravio prve korake,
naučio osnovne stvari i zavolio ovaj sport, ali
i naporno radio šest godina što se, naravno,
isplatilo prelaskom u FK „Željezničar“, zatim
u FK „Sarajevo“, s čijom je momčadi putovao mnogo, stekao nezaboravna iskustva
i naučio mnoge stvari koje pametno primjenjuje u ekipi FK „Mladost“ iz Župče gdje
trenutno ostvaruje zapažene rezultate. Velić
posebno ističe značaj uloge trenera, koji su
bili istinski životni učitelji i pedagozi, prvenstveno ukazujući na izvorne vrijednosti sporta
sa ciljem formiranja kompetentne ličnosti
sportiste. Tako prihvaćene životne vrijednosti
i principi, kako je rekao Velić, postali su mu
okvir u kojem se razvija kao sportista. „Poseban značaj za sve ove godine imaju moji
treneri, koje iznimno cijenim i poštujem, bez
kojih ne bih bio ovo što jesam. Naravno, moji
roditelji i prijatelji su važna karika u tom lancu crpljenja inspiracije, ali je najvažnije ono
što se dešava u mojoj unutrašnjosti. Svaki
trenutak na terenu znači posebnu emociju,
uspomenu, iskustvo. Taj doživljaj svijeta u
takvim trenucima ni za šta ne bih mijenjao“,
dodao je Velić. Brezu vidi kao sredinu punu
potencijala mladih ljudi iako se vrlo malo
ulaže u omladinske pogone, kako Mladosti,
tako i Rudara i smatra da bi uz malo veće ulaganje i ozbiljniji rad Breza mogla imati barem
jednog stabilnog prvoligaša.
Amina Čiva
Velić: Roditelji i prijatelji važna karika
AZRA KADRIĆ, BREZANKA KOJA STUDIRA U SAKARYI
Lijep je osjećaj biti okružen ljudima iz različitih kultura
D
Kadrić:
U okruženju ljudi iz svih dijelova svijeta
18
elegacija općine Breza, proteklog
mjeseca boravila je u radnoj posjeti u
turskom gradu Sakarya, općina Serdivan. Povodom toga, kontaktirali smo mladu
Brezanku Azru Kadrić koja studira turski jezik
i književnost na Fen-Edebiyat fakultetu na
Sakarya Univerzitetu u istoimenom gradu.
Ova 20-godišnjakinja završila je Gimnaziju
“Muhsin Rizvić” u Brezi i trenutno je prva godina fakulteta. Pošto nije imala informaciju o
posjeti općinske delegacije, u razgovoru za
“Brezanski žurnal” istakla je veliko zadovoljstvo zbog susreta s ljudima iz grada u kojem je
odrasla. “Posjeta je bila veliko iznenađenje
za mene jer nisam znala da dolaze. Drago
mi je što je i Breza odlučila napraviti most
s Turskom jer je to prava prilika za odličnu
saradnju i bolju budućnost. Jako sam sretna
zbog toga”, riječi su ove mlade Brezanke.
Grad u kojem trenutno živi u mnogo čemu je
podsjeća na grad u kojem je završila srednju
školu. Hrana, običaji, nošnja samo su neke
od sličnosti između Bosne i Hercegovine
i Turske. Zanimalo nas je koliko joj je bilo
teško naviknuti se na život daleko od kuće.
“Pošto sam se prvi put na takav način i na
tako dug period odvojila od kuće bilo je teško,
ali po dolasku u Tursku poznavala sam jezik
tako da mi je to dosta stvari olakšalo. Kući
dolazim jednom godišnje i to na ljetni raspust. Kada dođem trudim se provesti što
više vremena s mojom porodicom”, ističe
Kadrić koja je još od osnovne škole u stalnom dodiru s turskim jezikom. Zadovoljna
je i sretna što ima priliku studirati nešto što
istinski voli. U njenom okruženju su ljudi iz
svih dijelova svijeta. “Moje kolege dolaze iz
Afrike, Azije, Evrope, Amerike. Već u prvim
našim zajedničkim danima sklopili smo prijateljstva koja i danas traju. Lijep je osjećaj
biti na jednom mjestu s toliko ljudi koji dolaze
iz potpuno različitih kultura. Takvo iskustvo
se ne zaboravlja”, priča s oduševljenjem ova
vedra i nasmijana djevojka. Sakaryu odlikuje
gostoprimstvo i srdačnost ljudi i upravo zbog
toga ona se tu osjeća kao kod kuće. Osim
studiranja, u Bosna-Sandžak organizaciji
predaje bosanski jezik ljudima koji su davnih
godina iz Bosne i Hercegovine izbjegli u Tursku. Izuzetno ambiciozna namjerava nakon
dodiplomskog studija nastaviti s masterom,
možda i doktoratom. Krasi je iskrenost i marljivost, a najveću podršku ima u porodici i
prijateljima. Mladim ljudima u Brezi poručila
je da rade ono što vole i da ne odustaju od
svojih snova.
A. Berbić
januar 2014

19. brezanski žurnal
Anatomija bezumlja
Koncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa”
kao mehanizam ugrožavanja nacionalnog interesa
Bosne i Hercegovine
Piše: prof. dr. sc.
Zarije Seizović
“konstitutivnih naroda”, a na štetu prava pojedinca (građanina).
pći
okvirni
sporazum
za mir u
Bosni i Hercegovini, (poznatiji kao
Daytonski mirovni
sporazum) inkorporirao je prava i slobode
navedene u Evropskoj konvenciji za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim
Protokolima, kao i 15 drugih međunarodnih
instrumenata o ljudskim pravima, direktno u Ustav Bosne i Hercegovine, koji ovim
pravima i slobodama daje “prioritet nad svim
drugim zakonima”. Na ovaj način su evropski standardi o ljudskim pravima, uključujući
i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu,
postali obavezujući za pravosuđe i organe
(javne) uprave u cijeloj državi.
Član 14. Evropske konvencije garantira da će uživanje prava i sloboda sadržanih
u njoj biti osigurano bez diskriminacije po bilo
kom osnovu kao što je spol, rasa, boja kože,
jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo opredjeljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovini, rođenju
ili nekom drugom statusu (svojstvu). Konvencija štiti pravo osobe kao individue a ne
društvenih-konfesionalnih-etno-nacionalnih
skupina kao kolektiviteta. Praktički, to znači
da samo osoba čije pravo radnjom države
biva povrijeđeno može podnijeti žalbu sudu u
Strasbourgu (to ne može učiniti, npr. klub delegata nekog konstitutivnog naroda). Tipična
je diskriminacija situacija kada se pojedinac
žali da je, nalazeći se u istoj poziciji kao i
određen broj drugih pojedinaca, bio tretiran
lošije, odn. da su drugi bili tretirani bolje
(privilegirano). Različit tretman ne mora u isto
vrijeme biti i diskriminatoran tretman. Može
se desiti da postoje osnovi koji opravdavaju
različit tretman u konkretnom slučaju, u kom
se slučaju radi o tzv. dozvoljenoj diskriminaciji (npr. stimuliranje zapošljavanja žena
u OSBiH iako izgleda diskriminacija upravo
je način da se spriječi rodna diskriminacija –
favoriziranje muškaraca). Odredba o zabrani
diskriminacije, dio je člana II 4, Ustava BiH u
kojem su navedeni pomenuti osnovi za diskriminaciju. Međutim i nažalost cjelokupna
politička struktura u BiH zasnovana je na
suprotnom principu – principu ekskluzivne
etničke reprezentacije kolektiviteta, resp. triju
Preambula Ustava BiH utvrđuje
da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi u BiH “konstitutivni narodi”, dok su “ostali” i/li “građani” samo
uzgredno pomenuti. Evidentno je već iz teksta preambule Ustava da su individualna prava data etničkim grupama, a ne građanima.
Princip “konstitutivnih naroda” (p)ojačan je i
razrađen u mnogim odredbama Ustava, gdje
se čak ni formalno ne spominju “ostali” ili
“građani.” Sastav svih zajedničkih institucija
(Parlamentarna skupština, Predsjedništvo,
Vijeće ministara, domaći suci Ustavnog
suda BiH, itd.) utemeljen je na formuli “jedna država, dva entiteta – tri naroda”, koji je
koncept, čini se, unikatan u teoriji i praksi
ustavnog prava i političkih sistema u svijetu. Ovakav model političkog organiziranja i
djelovanja inkompatibilan je (i bremenit konfliktom) osobito u društvima sastavljenim od
dva ili više etno-nacionalnih (religijskih) zajednica, a upravo takvo je bh društvo uzeto
kao totalitet.
Iako Ustav BiH sadrži klauzulu o
zabrani diskriminacije, jasno je da su pripadnici bilo koje od tri etničke skupine zaštićeni (i
favorizirani) samo na bazi njihove pripadnosti
nacionalnom kolektivitetu što određuje prosti
čin rođenja. Ovaj koncept ne pruža nikakvu
zaštitu „nekonstitutivnim”, što želi ispraviti
presuda Evropskog suda za ljudska prava u
predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.
Pravo pozivanja na zaštitu „vitalnog nacionalnog interesa“, kao ustavni mehanizam, uvedeno je u institucionalne strukture države BiH (i njenih entiteta). Šta je, u
stvari, taj “vitalni nacionalni interes”, na čiju
se zaštitu svako malo poziva klub poslanika
nekog od konstitutivnih naroda? Ovaj pojam
nije precizno definiran: to može biti skupina
standarda kao što su, npr. imati pravo biti na
odgovarajući način predstavljen u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, imati jednaka
prava u procesima donošenja (političkih) odluka, zatim pitanja koja se odnose na obrazovanje, kulturni i vjerski identitet, tradiciju,
jezik, nacionalne simbole i zastavu, kulturno
naslijeđe, i sl. Radi se, dakle, o standardima
koje tek treba preciznije definirati, budući da
postoji veliki broj pitanja koja bi se mogla
smatrati sadržajem ovih standarda.
O
januar 2014
Na osnovu ovog ustavnog mehanizma, omogućeno je šačici nacionalnih dušebrižnika da, pod krinkom navodne
zaštite vitalnih interesa nacije kojoj pripadaju,
blokiraju postupak donošenja bilo kojeg zakona sa čijim se sadržajem (ili njegovim dijelom) ne slažu iz, uglavnom, čistog materijalnog interesa. Pozivanjem na ovu zaštitu, oni
legitimiziraju nacionalna vijeća (klubove) da
spriječe donošenje zakona čije bi donošenje,
prema njihovom mišljenju, predstavljalo diskriminaciju na osnovu nacionalne pripadnosti, diskriminaciju jedne, njihove nacije.
Kada bi se zaista radilo o tome, onda bi ovaj
mehanizam imao smisao svog postojanja.
Međutim, stanje stvari nije takvo.
Nacionalni interes u zapadnim
zemljama jeste državni interes, pa kad se
govori o zaštiti nacije, misli se na interes svih
građana jedne države, na samu tu državu
(npr. nacionalni interes BiH bio bi da ona
postane članica EU). Zahvaljujući lošim i
nekvalificiranim prevodima ustavnih tekstova sa engleskog jezika (ali i zbog činjenice
da većina političara u BiH na svim nivoima
vlasti ne zna niti jedan strani jezik), ovaj
nakaradni, anahroni, neprirodni i autentični
bosanskohercegovački proizvod - „zaštita
vitalnog nacionalnog interesa“ dobiva pravo
građanstva u svakodnevnom političkom
životu u BiH. Kao takav, on postaje oruđe u
rukama političkih oligarhija koji se, posredstvom njega, tobože brinu o vlastitoj etnonacionalnoj grupaciji, čime je, de iure i de
facto, stvorenaje mogućnost da, navodno
štiteći interese vlastitog „konstitutivnog naroda“, onemogućavaju političko odlučivanje.
Opstruirajući donošenje zakona i drugih
važnih političkih odluka koje BiH udaljavaju
od euroatlanskih integracija ova zaštita
postaje institucionalna barijera kojom se direktno nanosi šteta državi čije stanovništvo,
paradoskalno, čine nacije koje se, navodno
štite. Ovaj začarani krug ne donosi ništa
dobro državi i njenom stanovništvu, čak ni
konstitutivnim narodima, ali sasvim sigurno
donosi onima koji, navodno štiteći ugrožene
nacije, stvaraju političku i institucionalnu
klimu da se donesu novi, drugačiji zakoni i
političke odluke koje će pogodovati upravo i
samo njima. O ovome, dakako, narod koji je
već dvije decenije taoc ove zaštite, ne zna
ništa, no čini se da bi trebao znati da mu zaista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje
opisani način, štite.
19

20. Prikaz knjige “Neofašizam u etnofraku“ autora dr. Esada Bajtala
Knjiga „Neofašizam u etno-fraku“ predstavljena u Općoj biblioteci u decembru 2013.
avjest je, kaže filozofija, osjećaj moralne „šokantno licemjerna i iskustveno besmisodgovornosti – ona je ujedno tužitelj, lena rečenica“ jedina je refleksija „prizemistražitelj, svjedok, branitelj i sudija. Ona nog pansrbizma geopolitičke grando-manije,
implicira nužnost djelovanja radi poštovanja fašistički mračnog i agresivno-osvajačkog
moralne norme. Građanski hrabar je samo mentaliteta“ onoga koji ju izgovara. Posljedonaj ko sam pred sobom, pred ogledalom ica ovakve personalne identifikacije i autvlastite savjesti, nema hrabrosti da bude ku- entifikacije bivšeg srbijanskog predsjednika
kavica. Ovo je zapisano na stranici 211-212 rezultirala je, u konačnici, nizom osvajačkih
knjige dr. Esada Bajtala.
ratova i izvršenjem genocida. U knjizi Post
Govoriti o Esadu Bajtalu u Brezi moderna i genocid u Bosni, autori Slaven i
gotovo da je nepotrebno – sve se, već Bartol Letica poricanje smatraju posljednjom
odavno zna. No, nepravedno, nedorečeno, fazom genocida, a „stupnjeve poricateljskog
neprecizno i nedovršeno bilo bi predstavl- koda“ inspiratora i izvršilaca ovog zločina Bajanje djela bez par riječi izrečenih o njenom jtal opisuje kao:
autoru. Dozvolite mi, u tom smislu, samo
(a) ništa nije bilo;
četiri rečenice. U najtežim vremenima za
(b) ako je i bilo, bila je to samo
zemlju i grad u kojem živimo, Esad Bajtal je nužna samoodbrana;
stao na branik Bosne, njene integralnosti ali
(c) a ukoliko je bilo i nešto više
i drugačijosti, što je znakovit, važan i svakog od samoodbrane, to je djelo nekontrolisanih
respekta vrijedan doprinost njegovoj „unutar- grupica i pojedinih ekstremista.
njoj biografiji“. To su, u ratnim vremenima,
Međutim, ispravno identificira
uradili rijetki, u ovom gradu možda samo par autor, Milošević nije kriv samo za smrt nenjih. Dobre i “velike” knjige ne mogu pisati Srba – kriv je i za smrt Srba (majka mladića
loši i “mali” ljudi. Ova knjiga je dobra i velika poginulog u NAtO bombardovanju Srbije,
a takav je, prije svega ljudski ali i znanstveni odgovarajući na pitanja jednog novinara,
kapacitet i habitus njezina autora.
kaže: „On je pobio našu djecu!“ – misleći pri***
tom na Miloševića).
Esad Bajtal se u knjizi bavi Bos-
Pišući o knjizi Dobrice Ćosića
nom u Europi ali i sobom (i njemu sličnima) „Bosanski rat“, Bajtal notira Ćosićevu konu Bosni. Iako često (ili gotovo isključivo) kri- stataciju s onu stranu racionalnog i normaltika na personalnoj razini može izgledati kao nog, konstataciju od koje se ledi krv u žilama:
angažirani partikularitet u analizi i prezenti- „Narodu se služi svagda, bez uslovljavanja,
ranju, pažljivom čitatelju ne može izmaći uni- samo mu se tako služi!“ (Umberto Eco u svom
verzalnost analize ali i poruka autora - uni- članku „Fašizam – zlo u 10 tačaka“ navodi
verzalnost u tipičnom i preciznom značenju da „selektivni populizam, kvalitativni populitog pojma ali i u „regionalno-konkretiziranom“ zam, jeste bitna značajka fašizma). Praktična
značenju i značaju: autor, naime, kritike ne posljedica citirane Ćosićeve (ali ne samo
štedi nikog i nigdje, „u zemlji slobodnih krimi- i isključivo Ćosićeve) kolektivističke fannalaca i etno-patriota“ u kojoj laž predstavlja, tazmagorije svoje najgroznije ovanjštinjenje
čini se, jedini poželjan model ponašanja su- doživjela je u ratu u BiH, u genocidu koji je u
vremenog bh homo oeconomicusa.
BiH počinjen, a kasnije sistematski porican,
Ukazujući na ”dvodecenijsku jer je, veli Ćosić „laž vid srpskog patriotizma!“
epidemiju etno-očaranosti” u kojoj se, pod „Počinjeno zlo je bilo toliko golemo“, konstatkrinkom zaštite vitalnog nacionalnog inte- ira Bajtal, „da – još samo laž – pristaje da ga
resa ubija demokratija i podrivaju elemen- brani“. Ćosićev nacionalizam nije mogla raztarne vrijednosti ljudskog zajedništva, autor vodniti niti njegova konstatacija da su (Srbi)
raskrinkava, kontekstualizira i rekontekstual- protivnici svakog „nacionalnog ekskluziviteta,
izira tobožnju borbu za ravnopravnost nacija etničkih homogenosti i ‘etnički čiste’ države“.
kao prostu i jasnu etno-klero izmanipuliranu Ćosić, zapisao je Bajtal, laže kako pro futuro
bh stvarnost.
tako i post festum.
„Sve o Bosni i Hercegovini je čista
Dr. Esad Bajtal posredno, širokim
laž“, tvrdi Slobodan Milošević - ta njegova znanstvenim uvidom (i) preko drugih autora,
S
u vlastiti politološko-sociološko-psihološki
diskurs i vokabular uvodi i pojam pseudologije (iskrivljivanje opisa realnih činjenica koje
uključuje i opisivanje povijesnih događaja deformisanih vlastitim željama“), koji fenomen i
termin je, čini se, jedan od ključnih za generiranje agresivnog srbijanskog nacionalizam
kraja 90-ih godina prošloga vijeka.
Osebujnom lucidnošću vještog
evidentičara i analitičara konkretne povijesnopolitičke situacije, autor, ispravno u(s)tvrđuje
(uz pomoć albanske poslovice) da „brod s
više kapetana je često u opasnosti“. Sasvim
jasna aluzija.
Neofašizam danas u BiH, autor smješta u ozračje „primitivne etnospasiteljske demagogije“ te „pljačkaškog
neo-fašizma“, a „laičke poteškoće njegova regionalnog prepoznavanja“ smatra
posljedicama njegova vještog skrivanja iza
„slatkorječive frazeologije i mnogih drugih
oblika kamuflaže, uključujući i tobožnji etnoklero-patriotizam“. Iako se, prima facie, može
činiti da autorova britka, znalačka, meritorna
i utemeljena kritika etno-klero-nacionalnih
ideologija nalazi svoju predmet samo u djelovanju etno-klero-oligarhija manjeg bh entiteta, autor, na više mjesta u knjizi, kritikuje
istu praksu i među pripadnicima druga dva bh
naciona koji većinski žive u drugom bh entitetu. Primjera radi, navešćemo jedan takav
detalj: identifirajući religijski tip ličnosti kao
dominantan na bh političkoj pozornici, autor
zaključuje da „u nametanju takvog utiska (ne)
sumnjivo prednjače bošnjačke političke elite i
političari“.
„Fašizam je iracionalan“ veli autor, „i kao takav nikad se ne poziva na argumente, nego na rasu, etniju, emocije, tradiciju, običaje...“.
Na jednom mjestu u knjizi Bajtal piše da „[u]licama Osla hodaju ljudi, a
ne nacije ili rase“. Ne mora se biti osobito
istančane percepcije za biti sposoban ustvrditi da je, u BiH, situacija potpuno drugačija
i suprotna opisanoj: Bosnom nezasluženim
luksuzom omamljene beharaju i cvjetaju
samoproklamirane etno-nacionalne mesije
i pseudo-političke oligarhije, dok istom tom
Bosnom, polugladni, postiđeni, obespravljeni, zavedeni, zapostavljeni i zaboravljeni
besciljno tumaraju obični ljudi.
„Samo slobodni ljudi su ljudi“,
piše na jednom mjestu Bajtal, pokazujući
i dokazujući da afirmacija bosanskog nije
u kontrastu sa afirmacijom etno-nacionalnog, implicitno tvrdeći da se etno-politike i
državnost BiH kontekstualiziraju kao obrnuto
proporcionalni entiteti i veličine – što je jači
mono-etno-sentiment to je slabija Bosna i
obrnuto.
Konačno, valja zaključiti da autorovo sofisticirano i znalačko politološkosociološko-psihološko-filozofijsko putovanje
suvremenom povijesnom zbiljom u i oko
Bosne, njegova sveprožimajuća i opravdano gnjevna i nezahvalna pozicija svjesnog
izopćenika, ovoj knjizi i njemu priskrbljuju
atribut važnog i pozvanog kritičara fašizma
kao ultimativnog fenomena socijalne patologije. Kako je, po Umbertu Ecu, „nepovjerenje prema svijetu intelekta simptom
fašizma“, to je dr. Bajtal, po prirodi stvari,
pozvani kritičar fašizma i nepatvoreni intelektualac.
prof. dr. sc. Zarije Seizović