2. Općenito o internetu
• internet je izmišljen u SAD-u Ministarstvu za obranu kada
su htjeli povezati nekoliko računala s ciljem spremanja
podataka za slučaj uništenja civilizacije u 3. svjetskom
ratu (1969. godine)
• danas se sve češće internet koristi za ilegalne aktivnosti,
npr.: hakeri kradu novac i informacije, a teroristi mogu
komunicirati i organizirati se u kratkom vremenu
• ponekad je internet mjesto na kojem se događaju
zlostavljanja
• moguće je da netko postane ovisan o „surfanju” na
internetu ili o igranju igrica
3. 0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
DA (103 učenika ili
78,6%)
NE (5 učenika ILI 3,8%) DJELOMIČNO (23
učenika iIi 17,6%)
Poznate su mi opasnosti na internetu.
(iz školske ankete)
- nešto više od 20% (30-ak) učenika priznaje da im djelomično ili uopće nisu poznate opasnosti interneta
- među 79% učenika koji su zaokružili DA, vjerujem da ima i onih koji bi trebali proširiti svoje
spoznaje o ovoj temi
4. Opasnosti na internetu po skupinama
1) Zlonamjeran (maliciozni) softver:
a) virusi – mogu izbrisati sve podatke s računala
b) trojanci – oni se provuku na naše računalo pod maskom
nekog drugog, naoko korisnog programa
c) crvi – umnažaju se na našem računalu sve dok ga
potpuno ne zaguše
d) phishing (fišing), spyware
e) hakerske alatke
2) Opasnosti na društvenim mrežama
3) Ovisnost o internetu
5. Virusi
• računalni virus je računalni program koji može "zaraziti"
druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe
• svaki program (ili računalo) koji je zaražen postaje nositelj
virusa i tako zaraza raste
• prvi pravi predak današnjih virusa bio je „Prevading
animal” koji je bio sposoban nadodavati se na druge
programe na UNIVAC-u (UNIVAC je skraćenica od
UNIversal Automatic Computer) 1108 računalnom
sustavu
• Najčešće se šire pomoću sumnjivih web stranica, e-mail
porukama, prijenosom podataka (USB stikovi) ili
skidanjem različitih programa (pjesme, slike, video
snimke…)
6. Crvi
• ova kategorija obuhvaća programe koji se šire putem
LAN-a ili interneta s ciljem da uđu u računalo,
razmnožavaju se u „zaraženom” računalu dok se
operativni sustav (npr. Windows) ne sruši
• paralelno s tim se šire u druga računala
• crvi koriste različite mrežne servise za širenje: email, brze
poruke, dijeljenje resursa, IRC kanale, LAN, WAN itd.
• postoji i mali broj takozvanih paket-crvi; oni se šire kao
mrežni paketi ili izravno ulaze u RAM kompjutera gdje se
nalazi kod (program) koji ih pokreće
• Crvi opterećuju rad mreže, a mogu oštetiti podatke i
kompromitirati sigurnost računala
7. Trojanski konji
• npr. na internetu se iznenada pojavi program koji nam se
nudi radi provjere grešaka ili rada našeg računala, ali pod
maskom dobrog programa se može kriti zlonamjeran
softver, tj. nakon što ga instaliramo, nadajući se
najboljem, tek tada mogu krenuti prave poteškoće
• danas postoje mješavine virusa i trojanskog konja koje se
rasprostranjuju bez znanja korisnika
• potrebno je izbjegavati sumnjive web stranice (stranice
sa puno reklama, igrica, ili ako je antivirus stranice
označio kao nepouzdane ovako: http
8. Phishing, spyware
• Fišing (phishing) – korisnika se mami da pod krinkom
komunikacije s nekim pouzdanim unese osjetljive podatke ne
sumnjajući na zlonamjernost cijelog postupka
• program koji oponaša web stranicu npr. naše banke i traži neke
vitalne informacije o nama i našem računu koje mogu poslužiti
za nanošenje štete
• Spyware „sjedi na ramenu” korisnika i „gleda” koja to korisnička
imena, lozinke korisnik ukucava, koje proizvode i usluge kupuje
na internetu, koji ga sadržaji i na kojim stranicama najviše
zanimaju.
• Google (gugl) je tu otišao (pre)daleko sa skupljanjem podataka
o nama i onom po čemu surfamo
• zamjenska tražilica koja ne prikuplja naše podatke bi mogla biti
duckduckgo
9. Hakerske alatke i drugi štetni programi
• Alatke (izrađivači - constructors) koje mogu biti korištene
za stvaranje virusa, crva, trojanaca
• programske biblioteke posebno razvijene za stvaranje
štetnog softvera
• hakerske alatke koje vrše šifriranje zaraženih datoteka
kako bi ih sakrile od antivirusnog programa
• ,,šaljivi“ programi koje ometaju normalnu funkciju računala
• programi koji namjerno pogrešno informiraju korisnike o
njihovim akcijama u operativnom sustavu
10. On line kupnja
• česte su prijevare i njihov se broj povećava
• Savjet za izbjegavanje prijevare: izravna kupovina, kupnja
u manjim novčanim iznosima
11. Ovisnost o internetu i/ili internetskim
igricama
• Mnogi sadržaji i mogućnosti privlače djecu i odrasle
• čovjek povećava vrijeme svog boravka na računalu
• teško se odviknuti od prekomjernog korištenja interneta
• na Zapadu ali i u Kini postoje posebne klinike za liječenje
ovisnosti o internetu
• ne preporuča se da djeca koriste internet više od dva sata
dnevno
12. 0
10
20
30
40
50
60
Sigurno znam
(40 učenika -
30,5%)
Uglavnom znam
(67 učenika -
51,1%)
Uglavnom ne
znam (7 učenika
- 5,3%)
Ne znam (13
učenika - 9,9%)
Kako se obraniti od mogućih opasnosti na internetu ?
(iz školske ankete)
15,2% učenika je izjavilo da ne znaju, odnosno, uglavnom ne znaju kako se obraniti od opasnosti,
ali možda bi konkretna pitanja pokazala drugačiju sliku
13. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (107 učenika, 83,2%) NE (24 učenika, 16,8%)
Uređaj preko kojeg idem na internet ima uključeno
ažuriranje operativnog sustava (Windowsa,
Androida ili nekog drugog OS-a).
(iz školske ankete)
- Bez ažuriranja (osvježavanja) operativnog sustava također nema prave sigurnosti
14. Ažuriranje/osvježavanje Windowsa
• Aktivacija ažuriranja Windowsa:
Start Upravljačka ploča Sustav i sigurnost Windows
Update (provjeri ažuriranja, instaliraj ažuriranja)
• Uvijek imati uključeno (ON, zelena boja) i podesiti : Automatski instaliraj ažuriranja,
Svaki dan
16. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
DA (104 učenika, 79,4%) NE (27 učenika, 20,6%)
Moje računalo ima aktiviran vatrozid / firewall. (iz školske ankete)
- vatrozid spada u osnovnu zaštitu od opasnosti na internetu i treba biti uvijek aktivan
17. Vatrozid (Firewall)
• Start Upravljačka ploča (Control Board) Vatrozid za
Windows Prilagodba postavki (uvijek uključeno, ON,
zeleno):
18. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (117 učenika, 89,3%) NE (14 učenika, 10,7%)
Moje računalo ima antivirusni program.
- svi bi trebali imati antivirusni program jer bez njega nisu zaštićeni na internetu
19. Antivirusni programi
• ako je instaliran i aktivan antivirus, on ne znači
puno ako Windowsi nisu ažurirani jer se antivirus
oslanja na operativni sustav i obratno
• antivirusni program morate imati instaliran i aktivan
• treba ga podesiti da bude redovno automatski
ažuriran, tj. osvježen
• redovno, najbolje 1 x dnevno treba skenirati
računalo
• stickove treba skenirati prije svake uporabe na
računalu
20. • Neki od (besplatnih) antivirusa:
AVG Antivirus Free, Avira Free Antivirus, MS
Security Essentials, Windows Defender, Avast Free
Antivirus itd.
• Windows Defender je ugrađen u Windowse od
inačice Windows 7 na više – recenzije pokazuju da
je dovoljan ako:
a) ne surfate opasnim sumnjivim stranicama (npr.
čudnih adresa tipa (www.asdefgghjkjl.com/sd123...)
b) ne otvarate mailove čudnih naslova (Osvojili ste
milijun eura – a nitko u obitelji ne igra nagradne igre)
c) skidate i instalirate samo programe koji su vam
zaista poznati s provjerenih lokacija/servera kao što su
npr. windows.com, carnet.hr itd.
21. Sigurne stranice – https (s-safe, sigurne stranice) – 1. primjer –
2. strelica ukazuje na slučaj gdje je antivirus krivo prepoznao sigurnu
stranicu….kao nesigurnu (i to se događa u praksi )